Zajednica srpskih opština - prodavanje magle ili potreba kosovskih Srba?

vesti 31.01.2022 Kim i Radio Goraždevac

Dolazak Miroslava Lajčaka i Gabrijela Eskobara na Kosovo, u srpskoj zajednici se tumači kao potreba da se srede konfuzni odnosi Prištine i međunarodne zajednice, a pre svega sa SAD, koji su nastali nakon dolaska Aljbina Kurtija na vlast. Postoje i mišljenja da će ova poseta biti prilika da se "nagaze" kosovski lideri po mnogim pitanjima, pa i u slučaju ZSO. Građani nisu baš ubeđeni u to.

Zajednica srpskih opština je tema o kojoj su i Lajčak i Eskobar govorili i pre dolaska na Kosovo.

Specijalni predstavnik EU je u jednom od poslednjih intervjua naglasio da „niko ne bi želeo da to bude nova Republika Srpska“, dok je Eskobar naveo da bi ovo telo trebalo da se formira, ne precizirajući kako bi ono izgledalo.

Pred sam dolazak visokih stranih zvaničnika, u javnosti se pojavio novi model za ZSO - "istočno-belgijski".

Novinar Živojin Rakočević smatra da ova poseta ima zadatak da Gabrijel Eskobar uspostavi poljuljane kanale komunikacije između američke administracije i kosovskih Albanaca, pre svega, zbog "ekstremnog nacionalizma i socajalnog populizma" Aljbina Kurtija, a da su teme Zajednica srpskih opština i normalizacija "neka vrsta dimne zavese".

„Normalizacija odnosa je prazna fraza, koja ništa ne znači. Zajednica srpskih opština je najprazniji termin u proteklih desetak godina. ZSO je sve ono što je pisalo u Rezoluciji 1244, sve ono što je pisalo u svim papirima do ovog 'belgijskog modela' o kom se govori. Sve je to već potpisivano, sve je to već desetinama puta izigrano i sve je to u suštini odbacila albanska vlast u Prištini desetinama puta“, kaže predsednik Udruženja novinara Srbije.

Sa druge strane, direktor televizije "Mir", Nenad Radosavljević, veruje da su EU i SAD krenuli u odlučniju akciju ka postizanju pravno-obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine.

Nada se će se i pitanje ZSO pomeriti sa mrtve tačke.

„Ja mislim da će oni u načelu predložiti nekakav model. Taj 'istočno-belgijski' model uopšte nije sporan model, to bi stvarno obezbedilo nešto slično onome što mi želimo kao Srbi, pre svega na ovom prostoru, da bi mogli da opstanemo, da se organizujemo u ovoj fazi normalizacije odnosa, koja nije dostigla baš neki nivo. Svaki model pa i 'istočno-belgijski' je dobar. On obuhvata sve one nadležnosti koje su potrebne ZSO. Prosvetni i zdravstveni sistem moraju ostati”, kaže Radosavljević.

Nenad Rašić iz PDS, veruje da nova američka administracija ima za cilj da pruži podršku EU u procesu dijaloga Beograda i Prištine, koji do sada nije dao dovoljno rezultata.

„Ovom posetom mislim da će oni pokušati da malo 'nagaze' premijera, koji je u ovom zadnjem periodu pokazao da je njegovo ponašanje za brigu. Taj način na koji se on ponaša prema Srbima je više nego zabrinjavajući u smislu šta to nama može doneti u budućnosti. Zbog svega toga, nadam se da će Eskobar i Lajčak imati nešto konkretnije od čisto diplomatskog šablona - mi se zalažemo da obe strane nađu dogovor“, dodaje Rašić.

Rašić tvrdi da kosovski premijer nema takta ni za kakve druge predloge ili ideje koje bi mogle da budu svrhoshodne.

„To treba da imate na umu, a sa druge strane verujem da će Eskobar doći sa porukom da ZSO neće imati izvršna ovlašćenja, a to je baš ono što bi premijer voleo da čuje. U sastancima koji će biti između dve ili četiri osobe, verovatno će biti to naglašeno, s tim što bi pod pretpostavkom to moglo da odobrovolji premijera da razmisli o omogućavanju izbora ili o nekim drugim koracima koji bi se ticali ZSO“, objašnjava Rašić.

Da li Srbi veruju u ZSO i njeno formiranje?

Predsednik Udruženja novinara Srbije kaže da je ZSO termin u koji su se slile sve promašene nade građana od Rezolucije 1244 do "belgijskog modela".

„Mi pričamo najstrastvenije, najjače, najbolje, najsadržajnije o stvarima koje ne postoje, a ta stvar, taj termin, ta magla se zove ZSO. U tu maglu, u taj termin stalo je sve ono što je propalo na Kosovu i što je najgore u nju su uključene sve naše nade koje se utapaju u ZSO, a to zapravo ne postoji i što je najgore ne postoji volja ili, na prvom mestu, ne postoji demokratski kapacitet da neko realizuje ZSO“, ističe Rakočević.

Prema mišljenju Nenada Radosavljevića, ZSO mora postojati.

„Ono što se tiče kulture, urbanog planiranja, a pre svega prosvete i zdravstva - mora ostati pod upravom ZSO, odnosno nas samih”, naglašava Radosavljević.

Po pitanju Zajednice srpskih opština - građani, čini se, ponavljaju ono što čuju od političkih predstavnika, a na pitanje da li očekuju njeno formiranje, kažu:

„Nadamo se, bez toga nema drugog rešenja. Zajednica bi trebala da ima neka ovlašćenja. Mislim da bi ZSO sačuvala Srbe na Kosovu, nadamo se, živimo u toj nadi“.

„Ove srpske opštine četri sa severa i ove južno od Ibra da formiraju ZSO, da to bude nešto kao Republika Srpska.“

„Teško da će biti to usvojeno.“

„Predsednik Vlade Kosova uvek izbegava dijalog sa Beogradom, dok ovi naši insistiraju na tome, ali oni uvek nađu neki razlog. Ne verujem u dogovor, zato što Ljačak uvek podržava njih (Albance).“

„Trebalo bi da bude i verujem da će da bude. To bi mnogo značilo za opstanak Srba na ovim prostorima i treba da se formira Zajednica srpskih opština“, kaže Jovica Vasić.

Mediji su prethodno pisali da Lajčak i Eskobar imaju potpuno novu ideju za status opština sa srpskom većinom na Kosovu. Prema tom planu, ZSO bi bila formirana po ugledu na delove istočne Belgije, koji imaju posebnu vrstu autonomije u odnosu na centralnu vlast u Briselu.