Zbog problema sa zakonom 160 kandidata ne može na kosovske izbore

vesti 26.08.2021 Radio Slobodna Evropa

Sve veće političke partije na Kosovu - vladajući Pokret Samoopredeljenje, te opozicione Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, kao i Alijansa za budućnost Kosova - na svojim izbornim listama za predstojeće lokalne izbore (17. oktobar) imale su kandidate koji su imali probleme sa zakonom.

Centralna izborna komisija (CIK) na Kosovu saopštila je da je više od 5.200 kandidata za gradonačelnike i opštinske odbornike njih 160 osporeno i uklonjeno sa lista.

Samoopredeljenje podnosi novu listu

Zakon o izborima na Kosovu određuje da kandidat na izborima ne može biti osoba koja je proglašena krivom za krivično delo pravosnažnom presudom u poslednje tri godine.

Arljind Mandžuka (Arlind Manxhuka) iz Pokreta Samoopredeljenje potvrdio je za Radio Slobodnu Evropu (RSE) da su podneli novu listu kandidata.

I Demokratska partija Kosova saopštila je da je izvršila zamenu kandidata, uključujući i kandidaturu Samija Ljuštakua (Lushtaku), prethodnog kandidata te partije za gradonačelnika Srbice.

U Demokratskom savezu Kosova imali su probleme sa kandidatima za skupštinske odbornike. Rekli su da će i oni ispoštovati odluku CIK-a i izvršiti zamenu, kao i oni u Alijansi za budućnost Kosova.

Šta se dogodilo sa integritetom?

Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu ocenjuje za RSE da političke partije uopšte, bilo na parlamentarnim ili lokalnim izborima, ne uzimaju za ozbiljno pitanje integriteta kandidata, ali ni zakonske obaveze.

"Veoma je zabrinjavajuće da političke partije predlažu 160 kandidata, odnosno osoba, bilo za skupštinske odbore ili gradonačelnike, koji imaju konačne presude u poslednje tri godine. Političke partije, s jedne strane, neprestano govore o vladavini zakona, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sa druge, prvom prilikom predlažu ljude koji su počinili krivična dela", ističe on.

On dodaje da se političke partije prilikom sastavljanja liste sa kandidatima, uglavnom odlučuju za one koji sigurno mogu doneti glasove partiji, pritom ne osvrćući se na njihov integritet.

"To podrazumeva da partije, zarad glasova, ugrožavaju osnovne principe demokratskog društva, dobru vladavinu i vladavinu prava", navodi Miftaraj.

Uglavnom iz svih ovih partija s kojima je RSE razgovarao navode da su njihovi osporeni kandidati imali probleme sa zakonom zbog neke novčane kazne, sudske opomene ili slično.

Arton Demhasaj, izvršni direktor organizacije "Çohu", navodi da je moguće da partije nisu imale dovoljna saznanja o svojim kandidatima, ali o pojedinima se i javno znalo, kao što je slučaj Samija Ljuštakua.

"On je time hteo da izazove CIK i pravosudni sistem", kaže Demhasaj.

Verifikaciju kandidata za gradonačelnike opština i skupštine opština sproveli su Sudski savet Kosova, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Kosovska obaveštajna agencija, Ministarstvo spoljnih poslova, odbrane i Carina Kosova.

Ne može kandidat, može premijer

Shodno odluci Vrhovnog suda Kosova lider Samoopredeljenja Aljbin (Albin) Kurti nije mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 14. februara.

Aljbin Kurti, Aljbuljena Hadžiu, Faton Topali i Donika Kadaj Bujupi su 3. januara 2018. godine osuđeni na uslovnu kaznu zbog bacanja suzavca u Skupštini Kosova, a septembra iste godine Apelacioni sud je potvrdio te kazne i one su postale pravosnažne.

To međutim, nije imalo uticaja na odluku o izboru Kurtija, čija partija je na izborima od ukupno 120 poslaničkih mesta osvojila 59, za premijera.