Zašto je sever Kosova utočište za kriminalne grupe?

vesti 14.12.2021 Radio Slobodna Evropa

Osam godina nakon što su predstavnici Beograda i Prištine sporazumom u Briselu dogovorili integraciju srpskih pravosudnih i bezbednosnih institucija sa severa u kosovski sistem, na američkoj "crnoj listi" našla su se nova imena upravo iz tog dela Kosova.

Prisustvo na "crnoj listi" praktično znači primenu sankcija SAD, kojima se imovina pojedinaca blokira, dok je američkim državljanima zabranjeno da sarađuju sa njima.

Lica sa severa Kosova su se tu zbog, kako je objašnjeno, učešća u koruptivnim mrežama povezanim sa transnacionalnim organizovanim kriminalom.

Sever Kosova čine četiri teritorijalno povezane opštine sa srpskom većinom - Severna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok, koje su u kosovskom sistemu počele da funkcionišu 2013. godine, nakon potpisivanja briselskog sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, postignutog uz posredovanje Evropske unije.

Veselinović i ljudi oko njega

Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu, veruje da kosovske institucije nisu dovoljno dobro radile svoj posao, što je, prema njegovom mišljenju i potvrdila odluka američkog Ministarstva finansija koja je objavljena 8. decembra.

Miftaraj za Radio Slobodna Evropa ukazuje da je kriminalna grupa, koja se našla na crnoj listi SAD, dobro poznata širom Kosova, te da ona vrlo lako “posluje jer ima zaštitu političara i pravosudnih institucija”.

“Poruka koju su SAD htele da pošalju kosovskim institucijama je da ne rade svoj posao, da nisu istražili, niti procesuirali (pripadnike kriminalne grupe)”, kaže Miftaraj i podvlači da su zemlje, koje nisu u poziciji da se bore protiv korupcije, pod kontrolom kriminalnih grupa.

SAD su kao vođu kriminalne grupe sa severa Kosova označile biznismena Zvonka Veselinovića, a sankcionisano je još desetak imena povezanih s njim.

Zvonka Veselinovića je 2011. godine i KFOR označio kao jednog od organizatora nereda na severu Kosova.

Saradnja kriminalnih i političkih grupa

Veroljub Petronić, stručnjak za bezbednost iz Severne Mitrovice, koji je i na čelu organizacije "Humani centar Mitrovica", navodi da su kriminalne grupe sa severa Kosova puno ojačale i odavno “prešle preko granica”, te da je opšte poznata njihova saradnja sa političkim interesnim grupama.

“Toliko je biznis, koji je vezan za kriminal, prerastao količinu novca u obrtaju da su Srbija i Balkan mali za taj biznis”, smatra Petronić.

U saopštenju Ministarstva finansija SAD od 8. decembra, navodi se da je pomenuta organizovana kriminalna grupa bila u dosluhu sa različitim političarima u nekoliko dogovora na obostranu korist, uključujući i podmićivanje kosovskih bezbednosnih zvaničnika početkom 2019. godine da dozvole njihove operacije krijumčarenja na teritoriji između centralne Srbije i Kosova.

Američko ministarstvo podseća i na slučaj podmićivanja kosovskih bezbednosnih zvaničnika, krajem 2017. godine, kako bi omogućili bezbedan prolaz krijumčarima.

Petronić smatra da srpske i albanske kriminalne grupe sarađuju i konstatuje da bi pravosudne institucije Kosova morale da reaguju i sprovode zakon na severu.

Jedan od načina da dođe do “dekriminalizacije severa”, kaže dalje Petronić, jeste preko Srpske liste, vodeće partije kosovskih Srba, koja je formirana uz podršku Beograda i aktuelnog predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

On napominje da je za ovako nešto neophodna politička volja.

Odgovor iz Srpske liste

Međutim, kako se na crnoj listi SAD našao i potpredsednik Srpske liste, Milan Radoičić, ova partija je 9. decembra saopštila da su “neosnovane optužbe na račun istaknutih Srba sa severa koordirana kampanja, koja ima za cilj slabljenje jedinstva i odbrane našeg naroda na ovim prostorima”.

Radoičić je potpredsednik Srpske liste postao 2018. godine, par meseci nakon ubistva lidera GI "SDP", Olivera Ivanovića.

Upravo za ubistvo Ivanovića, kosovske pravosudne institucije dovode u vezu Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića.

U optužnici se pominju kao “vođe kriminalne grupe”, koja je u kontinuitetu pokušavala da pod svoju kontrolu stavi severni deo Mitrovice.

Ipak, protiv njih dvojice optužnica nikada nije podignuta, jer “nisu bili dostupni pravosudnim organima”. Izdat je nalog za hapšenje Radoičića, ali je isti bez ikakvog objašnjenja povučen marta ove godine.

Takođe, Veselinović i Radoičić su od 2011. godine poznati i pravosuđu u Srbiji, kada je protiv njih podignuta optužnica za prisvajanje 32 kamiona kompanije "Hipo Alpe Adria Lizing".

Optužnica je podignuta pred Specijalnim sudom u Beogradu, u vreme kada je počeo dijalog Prištine i Beograda o normalizaciji odnosa i poziva Srbima sa severa Kosova da uklone barikade.

Obojica su pravosnažno oslobođeni optužbi 2016. godine.

Novinarka KRIK-a, Bojana Pavlović, smatra da vlast u Prištini nije uspela da uspostavi kontrolu nad severom Kosova, a da je Beograd, kako bi zadržao kontrolu nad tim delom teritorije, sarađivao sa “ljudima sumnjivih biografija”.

Ona navodi da upravo ti ljudi danas imaju veliki uticaj u Srpskoj listi, koja je bliska Srpskoj naprednoj stranci Aleksandra Vučića.

Pavlović podseća i da se bivši kosovski premijer Ramuš Haradinaj sastajao sa Milanom Radoičićem, te da je KRIK objavljivao i fotografije na kojima je Radoičić u društvu kosovskog političara Bedžeta Pacolija.

“Novac završava posao, neke stvari se u ovom smislu dešavaju iza zatvorenih vrata, vaninstitucionalno, to je godinama neki manir pod kojim se pregovara”, kaže ona za RSE i ocenjuje da kosovske institucije nemaju volju da rešavaju pitanje kriminala.

Sever Kosova kao izvor nestabilnosti

Na crnoj listi SAD zbog povezanosti sa Zvonkom Veselinovićem je i Željko Bojić, bivši šef operative Kosovske policije na severu. Bojić se već neko vreme nalazi u bekstvu, jer ga kosovsko tužilaštvo dovodi u vezu sa ubistvom Olivera Ivanovića.

Stručnjak za bezbednost, Besa Ramaj, navodi da je sever Kosova od 1999. godine izvor nestabilne bezbednosne situacije.

Smatra da je sve to povezano sa dijalogom Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa, te dodaje da je konačni sporazum između dve strane neophodan za stabilnost regiona.

Ona sankcije SAD vidi kao pozitivan korak, odnosno da se više neće tolerisati destabilizacija situacije.

“Vlada Srbije i dalje ima veliku uticaj tamo (na severu) i koristi to kao prednost da progura svoju agendu. Meni je žao građana koji žive u tom delu. Potrebna nam je agresivnija kampanja za evropski put Kosova i Srbije, da se dijalog privede kraju i postigne međusobno priznanje”, kaže ona.

Inače, sankcije grupi kosovskih Srba sa severa su pozdravili kosovski zvaničnici, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao kako će nadležni organi ispitati sve ukoliko postoje "neke ozbiljne optužbe".

U međuvremenu, tj. 10. decembra, kosovski premijer Aljbin Kurti najavio je mobilizaciju u borbi protiv kriminalnih grupa, "bez obzira na etničku pripadnost".