Zakon o upotrebi jezika - u teoriji dobar, a u praksi se ne primenjuje

vesti 09.01.2019 Radio Kontakt plus

Prema kosovskom Zakonu o upotrebi jezika, srpski i albanski su službeni jezici na Kosovu. Sagovornici Radija Kontakt plus ocenjuju da je pomenuti zakon dobar, ali ne i njegova primena.

Novinar Budimir Ničić kaže za Radio Kontakt plus da je, prema Ustavu Kosova i kosovskim zakonima, srpski jezik potpuno ravnopravan sa albanskim, ali da je u praksi srpski jezik na Kosovu u nezavidnom položaju, jer se Zakon o upotrebi jezika ne poštuje.

“I posle više od deset godina od donošenja, odnosno usvajanja Ustava, imamo mnoge institucije čija je obaveza da poštuju dvojezičnost, a to u stvari ne čine i što je najgore, za to nečinjenje apsolutno ostaju nekažnjeni,” upozorava Ničić.

On podseća da u Vladi Kosova postoji poverenik za jezike, čiji je posao da kontroliše, nadgleda poštovanje upotrebe službenih jezika, ali i da rešava probleme koji postoje, da čak ima mandat da kazni one koje ne poštuju zakon o upotrebi jezika.

“Međutim, koliko je meni poznato, on do sada nije napisao nijednu kaznu zbog kršenja Zakona o upotrebi jezika. Jeste uticao apelima i opomenama kod pojedinih institucija i neki su koliko mi je poznato nakon toga poboljšali svoje delovanje kada je poštovanje dvojezičnosti u pitanju, ali mnogi nastavljaju da rade po starom i da potpuno ignorišu srpski jezik kao službeni jezik na Kosovu,” kaže Ničić.

Navodi da ovakav zaključak proizilazi iz ličnog iskustva koje ima.

Ničić, dugogodišnji dopisnik VOA sa Kosova, navodi da je Zakon o upotrebi jezika na Kosovu na papiru dobar, ali da se u praksi nažalost ne primenjuje.

Šef kancelarije NVO “Aktiv” u Prištini Boban Simić, kaže da redovno monitorišu rad parlamentarnih odbora i da se jako često dešava da ne bude obezbeđen prevod na srpski jezik.

“Jako je teško srpskom civilnom sektoru da prati rad skupštinskih odbora kada nema obezbeđen prevod, skoro nemoguće,” kaže on.

Simić objašnjava da jedino kada je predstavnik Srpske liste, član ili zamenik iz redova srpske zajednice na odboru onda je obezbeđen prevod.

“Bez obzira na naše insistiranje da je neophodan prevod na srpski jezik, jer se tu diskutuje o nacrtima zakona, to nekada izostane, a onda smo onemogućeni da utičemo na vlast da nacrti zakona budu izmenjeni ili korigovani,” ističe Simić.

Prema Zakonu o upotrebi jezika na Kosovu, sve institucije i pružaoci javnih usluga dužni su da obezbede ravnopravnu upotrebu jezika u pravosudnom sistemu, državnim i opštinskim institucijama, javnim preduzećima, medijima, obrazovanju, socijalnim uslugama i u privatnom sektoru.

Književnik iz Gračanice Živojin Rakočević, ocenjuje da se srpski jezik na Kosovu nalazi u “neprestanom uzmicanju”, odnosno da se svakim danom smanjuje broj njegovih govornika i da svakim danom raste strah od upotrebe srpskog jezika.

„To znači da ćete uraditi sve da vas po jeziku ne prepoznaju u Peći, da ćete sve elemente mimikrije, koje inače već koristite, iskoristiti i uraditi sve da ne progovorite reč na svom jeziku, da završite posao a da ne koristite svoj maternji jezik,” kaže Rakočević.

Rakočević ističe da je srpski jezik na Kosovu od 1999. godine postao jezik kojim vas određuju i zbog kojeg vas stavljaju na drugu stranu i ističe da je taj jezik bio povod da vaš život bude u opasnosti, da zbog njega stradate i da se osećate jako ugroženo.

Po oceni Rakoćevića, kosovske institucije u najvećoj mogućoj meri ne poštuju pravo na dvojezičnost.

Poverenik za jezike u Vladi Kosova Slaviša Mladenović, nije bio u mogućnosti da odgovori na naša pitanja.