Veselji: Inicijativa za međunarodni sud za Srbiju; Đurić: Odraz straha, produbljivanje sukoba

vesti 06.05.2019 N1, Tanjug, RTS

Predsednik Skupštine Kosova Kadri Veselji pokrenuo je inicijativu za formiranje međunarodnog suda za počinjene zločine Srbije tokom rata na Kosovu. Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić ocenjuje da najava usvajanja nove rezolucije u Prištini predstavlja odraz paničnog straha albanskog rukovodstva od lične odgovornosti za zločine koje su počinili ne samo tokom ratnih sukoba već i kasnije.

Na sveobuhvatnom sastanku predsednik Skupštine Kosova Kadri Veselji je i formalno pokrenuo procedure o inicijativi formiranja Medjunarodnog suda za počinjene zločine Srbije tokom rata na Kosovu.

Govoreći na sastanku na kom je pokrenuta ta inicijativa, na kojem su učestvovala udruženja i porodice nestalih, Kadri Veselji je rekao da je Kosovo formiranjem Specijalnog suda preuzelo svoje odgovornosti i da od toga nema povratka, ali da je sada red na Srbija prihvati odgovornost za počinjene zločine.

On navodi da je taj sud potreban jer Haški Tribunal nije doneo pravdu za zločine koje je Srbija počinila na Kosovu.

"Naš cilj je jasan i pravedan. Ova Skupština mora da donese još jednu neophodnu odluku. Inicijativu za formiranje Međunarodnog suda, koji će suditi i kazniti počinjene zločine srpske države tokom rata na Kosovu i mi ćemo to uraditi. Kako bismo započeli put istine za hiljade naših ubijenih ljudi, masakriranih i sahranjenih u vojno-policijskim bazama srpske države, jer Haški Tribunal nije dovršio proces pravde za počinjene masakre Srbije na Kosovu, a i međunarodna pravda na Kosovu je bila neuspešna", kazao je Veselji.

"Takođe, dozvolite da iznesem potresnu službenu statistiku: Do sada, za ratne zločine na Kosovu izrečeno je 189 godina kazne zatvora za Albance, dok samo 29 godina za Srbe. Ko je bio ovde agresor", upitao je Veselji.

Pokretanje ove inicijative pruža nadu udruženjima i porodicama nestalih lica da će pravda ipak biti uspostavljena.

"Pravda podrazumeva ni manje ni više, nego da se osudi država Srbija. Za nas je važno da se prizna genocid i osudi država Srbija, a ne pojedinci", rekao je Bajram Ćerkinaj, predsednik koordinacionog saveta porodica nestalih.

Direktor fonda za humanitarno pravo Kosova Bekim Bljakaj nije optimista o ishodu inicijative za formiranje suda o počinjenim srpskim zločinima na Kosovu.

"Nisam siguran da jedna rezolucija doneta u kosovskoj Skupštini može na neki način da vrši pritisak na institucije u Srbiji da bi preduzeli neke korake u uspostavljanju saradnje između pavosuđa Kosova i Srbije. To bi možda moglo preko međunarodne zajednice, preko dijaloga, ukoliko se nastavi dijalog", rekao je Bljakaj.

Narednih sedmica se očekuje da će Nacrt rezoluciju, koju je pripremila skupštinska ad hok komisija, biti odobrena i prosledjena, kako bi ista bila razmatrana na plenarnoj sednici.

Đurić: Rezolucija odraz straha Albanaca od ličnih zločina

(image)

Foto:Tanjug/Jaroslav Pap

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić ocenio je da najava usvajanja nove rezolucije u Prištini kojom bi se od Beograda tražilo da prizna navodne zločine na KiM predstavlja odraz paničnog straha albanskog rukovodstva od lične odgovornosti za zločine koje su počinili ne samo tokom ratnih sukoba već i kasnije.

Marko Đurić je u izjavi za Tanjug rekao da ta incijativa pokazuje kontinutitet neodogovorne politike Prištine koja ne može da donese rešenje za odnose Srba i Albanca i koja albansko društvo gura ka novom konfliktu.

"Albansko rukovodstvo pokazuje da ne želi dijalog i normalizaciju, da uporno svakodnevno radi, ne na bilo čemu, već na produbljivanju sukoba među nama", rekao je Đurić, povodom najave da je ad hok komisija kosovske skupštine pripremila nacrt rezolucije kojom će od vlasti u Beogradu zatražiti da "priznaju počinjen genocid na KiM" tokom 1998. i 1999. godine.

Đurić je ocenio da je ideja o rezoluciji u stvari odraz paničnog straha albanskog rukovdstva da bi se i sami mogli suočiti sa odgovornošću zbog počinjenih zločina ne samo tokom sukoba 1998. i 1999 već i kasnije, 2004.

Direktor Kancelarije Vlade Srbije dodao je da nikoga ne treba da podseća da je 247.000 Srba proterano, da danas Srba nema na ulicama Prištine, Peći, Prizrena...

"Neko je odgovoran za sve to, za sve te ubijene ljude i taj neko na paničan način pokušava da spere odgovornost sa sebe gurajući albansko društvo na KiM kroz ovakve rezolucije u pravcu novog konflikta i novog produbljivanja sukoba sa Srbima i institucijama i njima matične države Srbije", rekao je Đurić.

Direktor Kancelarije za KiM je izjave pojedinih albanskih političara kojim pokazuju pretenzije ka tri opštine na jugu centralne Srbije ocenio kao tragične i opasne.

"Da nisu tragične i opasne, bile bi smešne. Moga bih da se našalim i pitam zašto samo tri a ne svih 160 opština na celoj teritoriji Srbije, pa da onda ponovo svi, kao što bi trebalo po našem ustavu i međunarodnom pravu, budemo u jednoj nedeljivoj i jedinstvenoj državi Srbiji", rekao je Đurić.