Obeležena 24. godišnjica stradanja Srba i Roma u opštini Orahovac
vesti 18.07.2022 Gračanica Online
Parastosom kod spomenika kidnapovanim i ubijenim u Velikoj Hoči, obeležena je 24. godišnjica stradanja Srba i Roma u opštini Orahovac.
Noseći vence, cveće i fotografije ubijenih i kidnapovanih Srba iz Zočišta, Orahovca, Velike Hoče, Retimlja, Opteruše i Bratotina - okupljeni su prošetali glavnom hočanskom ulicom do spomen obeležja postradalima, gde je i održan parastos.
Gordani Ristić iz Kosova Polja nestao je sin Davor, dan nakon što je napunio 28 godina.
"Ja bih bila najsrećnija majka kada bih samo kosti moga sina mogla da nađem, da ga sahranim i da budem pored njega. Ja sam stara, nisam za život, a ne mogu da nađem sina, tog jedinog. Naša država pokušava, ali nema ničega dok albanska vlada ne odobri. Mi roditelji, najsrećniji bi bili kada bi pronašli posmrtne ostatke svojih voljenih. Jedna kost - jedna kost, ali da znam da je to moj sin", rekla je Ristić.
Dragica Mavrić je ostala bez brata i čitave rodbine.
"To ne može da se izdrži. Roditelji su umirali sa tom željom, moja majka i otac su očekivali sina, a on nikako da dođe. Sve neke laži - ovde su, tamo su, u Albaniji su, doći će, ništa nisu radili, pustiće ih... Ništa nismo imali sa Albancima, živeli smo normalno, nismo se nadali da će oni tako našima da urade", rekla je Mavrićeva.
Iako su kosti Dragičinog brata pronađene, kaže da nije sigurna da li su to zaista njegovi posmrtni ostaci.
"Živimo, ne znam ni ja kako, nismo u radosti, u veselju. Ja njegovo ime kada spomenem, mene duša boli. Nikada nisam zapalila sveću, da kažem da mi je brat mrtav, to ne mogu da izgovorim. Imam ga u srcu", dodala je.
Koordinator Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih, Negovan Mavrić, istakao je da nema odustajanja dok se ne dođe do istine o tome šta se dogodilo sa 84 lica srpske i romske nacionalnosti pre 24. godine.
Zatražio je od specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, Miroslava Lajčaka, da pitanje nestalih bude glavna tema u nastavku briselskog razgovora.
"Mi 90 odsto znamo gde se nalaze njihova tela, samo su problem ljudi koji odlučuju o tim grobnicama, o lokacijama gde se nalaze, jer samo iz njima znanih razloga i dalje tragamo za njima. Nismo izgubili nadu da naših još ima živih. Ali, barem za one, za koje znamo gde se nalaze njihovi posmrtni ostaci - barem njih da sahranimo kako dolikuje", kazao je Mavrić.
Predstavnik Upravnog odbora koordinacije srpskih udruženja kidnapovanih i nestalih, Miroslav Stojković, zatražio je da se donese Zakon o porodicama kidnapovanih i ubijenih.
"Mi se moramo boriti za naše žive naslednike tih porodica kroz materijalno, stambeno i finansijsko obeštećenje, a to možemo kroz donošenje Zakona o porodicama kidnapovanih i ubijenih. Na teritorji čitave bivše Jugoslavije, u svim republikama donet je taj Zakon i porodice su zaštićene, a kod nas to još nije slučaj", kazao je Stojković.
Pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Igor Popović, rekao je da zločin i danas traje.
"Jedan deo nestalih je danas pronađen, za drugima se i dalje traga, a to je produženi zločin. Teške su naše žrtve. Cilj zločinaca je bio da nestane srpsko ime, da nestanu sprske kuće, da nema srspkih hramova u sredini koja još od doma Nemanjića bila centar srpske duhovnosti i srpskog društvenog života. Sa čak 24 crkve i tri manastira, ovo područje je jedinstveno. Hteli su sve to da izbrišu, ali nisu uspeli", dodao je Popović.
Posmrtni ostaci 36 nestalih osoba tokom 1998/99 pronađeni su 2005. godine u masovnim grobnicama Volujak kod Kline i u mestu Mališevo kod Orahovca.