"Uporedni životi" fosila

grad 22.12.2021 Radio Kontakt Plus

Branimir Karanović na svojim grafikama prastarih i modernih antropocenskih fosilizacija postavlja važna, fundamentalna pitanja koja povezuju umetnost, nauke o prošlosti, ali ih čak nadilaze u opštijem filozofskom i biološkom smislu. To su pitanja opstanka. Ona su aktuelna i tiču nas se svakodnevno, sa svakim udahom zagađenog vazduha, nestankom drveta ili planinske reke. 

Karanovićevi uporedni kvadrati nas podučavaju da smo svi u prirodi povezani, te da smo oduvek i bili, ali nas i upozoravaju na krhkost života i njegovih ostataka. 

Današnje đubre i nekadašnji fosili nas s Karanovićevih grafika snažno opominju, likovno i moralno. Pitanje je samo da li ćemo shvatiti upozorenje i preispitati sopstvenu definiciju korova.

U Galeriji Fakulteta umetnosti u Kosovskoj Mitrovici večeras je otvorena izložba  "Fosilizacija", digitalnih grafika profesora emeritusa Branimira Karanovića. 

Autor teksta s početka je arheolog Aleksandar Palavestra. 

"Nije slučajno što jedan arheolog piše o njegovoj izložbi. Sam naziv Fosilizacija upućuje na temu kojom se bavi, to su savremeni fosili, a nama kao publici je prepušteno da sami pronađemo te metafore koje autor pronalazi, fotografiše, odnosno pravi digitalne grafike" - kazala je na otvaranju izložbe, koja je prethodno održana i u Beogradu, Nevena Popović predsednica Saveta Galerije Fakulteta umetnosti. 

"I to je ono što je bitno za stvaralački opus profesora Karanovića, da od samog početka svog umetničkog rada kombinuje dve discipline - fotografija i grafika. Podjednako uspešno i čak ide ispred vremena, jer pronalazi rešenja koja tek kasnije budu opšte prihvaćena. Takođe, pored tog umetničkog postupka koji je specifičan, vrlo je aktuelan po pitanju tematike kojom se bavi. Svi znamo da se trenutno održavaju ekološki protesti širom zemlje. Znači, čak i taj segment ekološke svesti - šta čovek radi, civilizacija - prisutan je u njegovom radu" - dodala je ona. 

Na dva komparativna kvadrata svake grafike prikazani su arheološki i paleontološki ostaci – fosili, ekofakti, artefakti, kosti, otpaci... S jedne strane drevni, a s druge iz vremena koja se sada naziva „antropocen“ i označava posebnu geološku epohu presudno određenu ljudskim delanjem.

Karanovićeve grafike probijaju hronološke barijere, a njegovi „uporedni životi“ fosila, arheoloških ostataka i svakodnevnih razvaljenih, odbačenih i zapostavljenih predmeta svakako oneobičavaju sadašnjost i uspostavljaju jasnu, neraskidivu vezu s prošlošću. Sličnosti između fragmentovanih vinčanskih figurina i delova plastičnih lutki, fosilnih amonita, puževa i modernih cirkularnih testera, brusilica, eksera, matica i šajbni na Karanovićevim grafikama nisu samo formalne, niti su puke likovne dosetke. One su pokazatelj duboke, organske veze. 

Kao što drevni prešljenovi, astragali, i moderni grafiti otkrivaju bezvremenost igara, tako i podignuta ruka pozdravlja i blagosilja sa srednjovekovne freske i današnje fasade. Školjke i prilepci na odbačenom komadu ribarskog užeta neraskidivo su povezani s rebrima i kičmom iz drevnog groba, ali i s nama samima - naveo je takođe Palavestra. 

U svom kratkom obraćanju i nenametljivo profesor emeritus Branimir Karanović pozvao je posetioce da pogledaju njegove radove i razmisle o njima.

"Pogledajte, razmislite... Svi možete da radite digitalne printove, radove. To više nije nikakva mistifikacija, samo je bitno šta želite da napravite, da sprovedete i da li ćete biti time zadovoljni ili ne" - kazao je. 

Nakon večerašnjeg otvaranja, profesor Karanović će sutra u 11 časova održati i prezentaciju o svom umetničkom radu. 

Posetiocima izložbe poručio je da će moći da vide kako se počinje i: 

"Kako se dolazi do nekih rezultata i da nije teško uz trud i rad".