UNFPA u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja

vesti 25.11.2021 Radio Kontakt Plus

Prevencija i eliminacija, odnosno borba protiv rodno zasnovanog nasilja, projekat je koji od 2016. godine Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) sprovodi u većinski srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji.

Projekat je pre svega usmeren na rad sa zdravstvenim sektorom i verskim organizacijama, odnosno Srpskom pravoslavnom crkvom.

Kada je u pitanju zdravstvo, ovaj program podrazumeva prepoznavanje i dokumentovanje nasilja prema ženama koje se jave u domove zdravlja, kaže za Radio Kontakt Plus, programski asistent Populacionog fonda Ujedinjenih nacija na Kosovu, Nadica Đorđević.

„To je primarna zdravstvena zaštita, na njima je najveći akcenat. S obzirom na to da doktori i kompletno zdravstveno osoblje imaju jako malo vremena da pregledaju pacijente, onda u tom jednom prilično kratkom vremenskom periodu treba da prepoznaju koji su znaci žene koja potencijalno trpi nasilje ili je možda došla u dom zdravlja da ga prijavi“, objašnjava Đorđević.

Dodaje da su zdravstveni radnici iz sve četiri opštine na severu Kosova - Kosovska Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, uveliko prošli kroz obuku koja podrazumeva prepoznavanje nasilja. Takođe je u domovima zdravlja na severu Kosova uveden protokol kroz koji su utvrđene nadležnosti, kao i veoma precizno definisane procedure za postupanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja.

„Održali smo treninge kako se prepoznaje nasilje, kako se popunjava formular, koji je detaljan i sveobuhvatan, a vezan je za nasilje. On se kasnije, ukoliko se žena žrtva odluči da prijavi nasilje, može upotrebiti kao dokaz na sudu. Između ostalog, na treninzima se uči i o proceni rizika i o najboljem bezbednosnom planu za ženu ili njenu decu (...)“

Potom je usledio trening za trenere, gde su lokalni doktori obučeni da nastave sa daljom obukom svojih kolega.

Radnike Regionalne sigurne kuće u opštini Zubin Potok, obuka očekuje 4. decembra.

Sa druge strane, treninzi koji su bili predviđeni za zdravstvene radnike u srpskim sredinama južno od Ibra, su usled pojave korona virusa, izostali.

„Radnici domova zdravlja u srpskim sredinama su stvarno pokazali interesovanje za saradnju. Kažu da imaju problem sa slučajevima rodno zasnovanog nasilja i da nisu sigurni kako da ih vode. Specifična je tema, treba malo drugačiji pristup“, navodi Đorđević.

Dodaje da imaju u planu da sledeće godine organizuju onlajn trening, gde će uključiti i zdravstvene radnike iz sredina južno od Ibra.

„Neće biti toliko sveobuhvatan kao kada se radi dvodnevni ili trodnevni trening, ali će dobiti sve one najbitnije informacije koje su im potrebne ukoliko se sretnu sa slučajevima rodno zasnovanog nasilja.“

U isto vreme kada je 2016. godine krenula implementacija projekta koji uključuje zdravstveni sektor, počela je i saradnja sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a po blagoslovu vladike Eparhije raško-prizrenske Teodosija.

U početku se saradnja svodila isključivo na rad sa veroučiteljima, gde je cilj bio da se kroz veronauku deci prenosi poruka mira, ljubavi, tolerancije i nenasilja.

„Veroučitelji imaju malo drugačiji status u školama od nastavnika i profesora drugih predmeta. Uglavnom nisu razredne starešine, samim tim nisu toliko uključeni u priču o sprečavanju nasilja u školama. Cilj je bio da se kroz njihove časove i kroz priču o veri, ako neko dete ili deca imaju neki problem, da veroučitelji znaju legalnu proceduru, odnosno zakonske okvire kako se nasilje prijavljuje“, pojašnjava Đorđević.

Treninzi sa veroučiteljima su konstantni, dodaje.

„Krenuli smo da koristimo neke umetničke izraze, jer se kroz to, malo lakše dopire do dece i lakše se izražavaju kada crtaju ili kada pišu o tome.“

Nakon veroučitelja, u projekat su se kroz duhovne večeri uključili teolozi, monasi i sveštenici iz skoro svih većinski srpskih sredina, koji su temi nasilja pristupali kroz različite aspekte.

„Drago im je da imaju priliku da pokažu stav Srpske pravoslavne crkve. Prvo o položaju žena, zato što je negde uvreženo mišljenje da SPC ima stav da žene nisu ravnopravne sa muškarcima, što nije tako. Takođe, većina misli da Crkva podržava stav da sve mora da se trpi, što nije tačno. U porodici, gde treba da postoji ljubav, poštovanje i razumevanje, nasilje se ne trpi, stav je Crkve. Tako da imamo prilično pogrešno ubeđenje kakvi su stavovi Crkve vezani za rodno zasnovano nasilje i položaj žena“, ukazuje Đorđević.

Sa sveštenstvom je kreirana i sada već poznata predstava „Polomljeno rebro“, u kojoj uloge tumače Tamara Tomanović i Janko Cekić, a koja govori o rodno zasnovanom nasilju.

„Tekst je pregledan od strane predstavnika crkve, tako da smo je u saradnji sa njima i uradili.“

U organizaciji Populacionog fonda Ujedinjenih nacija na Kosovu, večeras, u 19h, u Privatnom kulturnom centru „Akvarijus“, u okviru Festivala ženskog stvaralaštva, očekuje nas otvaranje i prva mitrovička AR (augmented reality, proširena stvarnost) izložba fotografija Milana Dobrića „(Ne)vidljivo nasilje“, koja objedinjuje umetnički izraz i najmodernije mogućnosti savremene tehnologije. Za praćenje ove izložbe neophodan je „pametan telefon“ i aplikacija.

“Milan Dobrić je došao na ideju da bi mogla da se uradi kampanja, gde bi se koristila baš ta aplikacija, jer ona menja sliku, menja originalni prikaz onoga što se vidi. Došli smo na ideju da uradimo fotografije koje će prikazati različite žene i da prikažemo različite vidove nasilja. Kada se pogleda kroz aplikaciju, onda se, nažalost vidi surova realnost i šta sve mogu da budu posledice neprijavljivanja i trpljenja nasilja”, podvlači Đorđević.

Inače, glavni mandat UNFPA je reproduktivno i seksualno zdravlje žene.