Uhapšen Haradinaj, danas bi trebalo pred sud
vesti 05.01.2017 Tanjug
Bivši haški optuženik i predsednik Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj (48) koji je uhapšen u Francuskoj po poternici Srbije, trebalo bi danas da se pojavi pred francuskim pravosudnim organima.
PRIŠTINA - Bivši haški optuženik i predsednik Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj (48) koji je uhapšen u Francuskoj po poternici Srbije, trebalo bi danas da se pojavi pred francuskim pravosudnim organima.
Haradinaj je kod sebe imao diplomatski pasoš kada ga je francuska granična policija uhapsila na aerodromu u Bazelu, preneo je Rojters.
Haradinaj doputovao letom iz Prištine.
Prema informacijama izvora iz francuskog pravosuđa istražitelji bi danas trebalo da razmotre da li postoje razlozi da se ne sprovede zahtev o njegovoj ekstradiciji.
Isti izvori su naveli juče za Rojters da će se to pitanje razmotriti "posebno u slučaju ako se radi o izdavanju naloga iz političkih razloga".
Izvor je dodao da će istražitelji razmotriti da li je njemu već bilo suđeno pred sudom UN za ratne zločine zbog istih optužbi zbog kojih je poternica izdata, navodi britanska agencija.
Haradinaj zadržan je na aerodromu u Bazelu, na francuskoj strani, a na osnovu poternice Srbije iz 2004. godine, a njegovo hapšenje je u Prištini ocenjeno kao neprihvatljivo.
Kosovski predsednik Hašim Tači je sinoć naveo da je "neprihvatljivo da on bude uhapšen u bilo kojoj zemlji na svetu, samo zbog poternice Srbije".
Tači je na Fejsbuku naveo da kosovske institucije koriste "sve raspoložive mehanizme kako bi što pre ispravili grešku i Haradinaj bio pušten", prenosi "Zeri".
U Alijansi za budućnost Kosova, čiji je Haradinaj predsednik, potvrđeno je sinoć njegovo privođenje, koje je ocenjeno kao "nepravedno i neprihvatljivo".
Ova stranka je sinoć zatražila od kosovske vlade da prekine svaku komunikaciju sa Srbijom dok ona ne povuče sve međunarodne poternice izdate protiv pojedinaca na Kosovu, prenela je Slobodna Evropa.
Povodom hapšenja Haradinaja oglasio se i lider Samoopredeljenja Visar Imeri, koji je zatražio njegovo hitno puštanje, a reagovala je i opoziciona Inicijativa za Kosovo, Fatmira Ljimaja.
Iz Inicijative navode da "oni koji razgovaraju svaki dan sa Srbijom u Briselu (kosovske vlasti) govori koliko su nezainteresovani da brane oslobodioce i građane od arbitrarnog i kriminalnog delovanja vlade Srbije".
"Umesto da uslove Srbiju da prestane sa takvim delima i da povuče sve naloge za bivše borce OVK... oni nikada nisu ni pokrenuli takvo pitanje", prenosi Slobodna Evropa.
I kosovsko Ministarstvo spoljnih poslova, kako navodi "Zeri" radi na tome da on bude uskoro pušten.
"Ministarstvo je uputilo verbalnu notu preko ambasade u Parizu, a ministar se lično angažuje, koristeći sve diplomatske kanale da Haradinaj bude što je pre moguće pušten", rekao je šef kabineta Hodžaja, Bašmir Džemaj.
Bazel se nalazi na tromeđi Švajcarske sa Nemackom i Francuskom, pa se gradska zona prostire kroz tri države.
Srbija tereti Haradinaja zbog ubistava i teških zločina na Kosovu tokom 1998, 1999.
Ramuš Haradinaj je bivši vođa OVK i bivši kosovski premijer.
Haški sud je oslobodio Haradinaja optužbi za ratni zločin 2012. godine. Tada su Haradinaj i njegovi bivši pomoćnici Idriz Baljaj i Lahi Brahimaj pušteni na slobodu.
Tribunal je izrekao oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, od kojih je glavna da je bilo udruženog zločinačkog poduhvata.
Optužnica za Haradinaja ticala se zločina koji su počinjeni od 1. marta do 30. septembra 1998. u vreme kad je on bio komandant takozvane operativne zone Dukađin (Metohija).
To je bio drugi put da je Haradinaj oslobođen optužbi.
Prethodno, po okončanju prvog suđenja, po optužnici za zločine na širem području zapadnog Kosova, Haradinaj i Baljaj su oslobođeni optužbi i pušteni na slobodu, dok je Brahimaj bio osuđen na šest godina zatvora.
Ramuš Haradinaj je u junu 2015. godine uhapšen u Sloveniji, takođe po interpolovoj poternici Srbije. Posle dva dana vraćen mu je pasoš i dozvoljeno mu je da napusti Sloveniju.
Haradinaj se u novembru 2012. vratio u Prištinu, pošto ga je sud po drugi put oslobodio svih tačaka optužnice za zločine počinjene u logoru OVK u Jablanici.
Vlasti u Beogradu podigle su protiv Haradinaja 108 krivičnih prijava zbog sumnje da je izvršio krivična dela terorizma, udruživanja radi neprijateljske delatnosti i ubijanja civila.
Tužilaštvo o Haradinaju: Sakupljeno još dokaza
BEOGRAD - Sakupljeno je još čvrstih dokaza koji upotpunjuju optužbe koje se stavljaju na teret bivšem haškom optuženiku i lideru Alijanse za budućnost Kosova Ramušu Haradinaju koji je uhapšen u Bazelu po poternici Srbije, navodi srpsko Tušilaštvo za ratne zločine, prenosi RTS.
Rukovodilac Tužilaštva Milan Petrović izjavio je da je Srbija zadovoljna što se po poternici srpskog pravosuđa postupa u zemljama EU.
Kada je u pitanju ubrzani postupak izručenja, Petrović ističe da je to moguće samo uz saglasnost lica protiv koga se traži ekstradicija.
"Ne može Srbija tu ništa da uradi jer proces ubrzanog izručenja zavisi od lica koje je uhapšeno i protiv koga se traži ekstradicija. Dakle, ubrzani postupak može da bude samo uz njegovu saglasnost, u suprotnom traje dosta dugo", rekao je Petrović za RTS.
Ko je Ramuš Haradinaj i za koje zločine se tereti?
PRIŠTINA - Ramuš Haradinaj - bivši haški optuženik, poslanik i predsednik Alijanse za budućnost Kosova - uhapšen je u Francuskoj po međunarodnoj poternici Srbije.
Haradinaj je uhapšen na aerodromu u Bazelu, na francuskoj strani, a na osnovu zahteva Srbije iz 2004. godine zbog zločina na Kosovu.
Haradinaj je rođen 3. jula 1968. godine u selu Glođane kod Dečana na Kosovu.
Posle demonstracija kosovskih Albanaca 1989. emigrirao je u Švajcarsku, gde je regrutovan u Narodni pokret Kosova, iz kojeg je nastala Oslobodilačka vojska Kosova.
U Albaniji je 1996. završio obuku i učestvovao u stvaranju terorističkih baza u gradovima Kuks i Tropoja.
Na Kosovo je često dolazio ilegalno, a trajno se vratio sredinom 1997, kada je s braćom Dautom i Škeljzenom organizovao terorističke napade na policiju širom Metohije.
U aprilu naredne godine postao je jedan od regionalnih komandanata OVK.
Na njegovu inicijativu u Glođanu je formirana specijalna jedinica OVK "Crni orlovi", kojoj se pripisuje odgovornost za mučenja i ubijanja više desetina srpskih civila, čija su tela nađena u Radonjićkom jezeru i po seoskim bunarima u opštini Dečani, navodi RTS.
Vlasti u Beogradu optužile su Haradinaja da je odgovoran za mnoge zločine nad Srbima u tom delu Pokrajine i za njim raspisale poternicu.
Optužen je da je za masovno ubistvo Srba na području Glođana, gde je u leto 1998. na poljoprivrednoj plantaži nađeno više od 20 leševa.
Posle zvaničnog raspuštanja i demilitarizacije OVK, početkom 2000, formiran je Kosovski zaštitni korpus, u kojem je Haradinaj bio zamenik komandanta Agima Čekua.
Sa te dužnosti se povukao 11. aprila te godine i najavio osnivanje stranke. Nova stranka pod nazivom Alijansa za budućnost Kosova formirana je 29. aprila 2000. i Haradinaj je izabran za njenog predsednika.
Haški tribunal je protiv Haradinaja 4. marta 2005. podigao optužnicu, kojom ga po 37 tačaka tereti za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, na osnovu individualne krivične odgovornosti počinjene u periodu od 1. marta do 30. septembra 1998. godine, kada je bio komandant tzv. operativne zone Dukađin (Metohija).
Haradinaj je po prijemu optužnice podneo ostavku na mesto kosovskog premijera i dobrovoljno se predao Tribunalu 9. marta 2005.
Haški sud je oslobodio Haradinaja optužbi za ratni zločin 2012. godine. Tada su Haradinaj i njegovi bivši pomoćnici Idriz Baljaj i Lahi Brahimaj pušteni na slobodu.
To je bio drugi put da je Haradinaj oslobođen optužbi.
Prethodno, po okončanju prvog suđenja, po optužnici za zločine na širem području zapadnog Kosova, Haradinaj i Baljaj su oslobođeni optužbi i pušteni na slobodu, dok je Brahimaj bio osuđen na šest godina zatvora.