U Prizrenu uskoro počinje obnova Crkve Svetog Pantelejmona

vesti 14.06.2020 Novosti

Još jedan dragulj srpske baštine u Prizrenu Crkva Svetog Pantelejmona, zadužbina cara Dušana, gotovo je izvesno - biće obnovljen.

Projekat Pokrajinskog zavoda Kosova i Metohije za zaštitu spomenika kulture odobrili su nadležni u Beogradu i Prištini. 

Ovaj dokument čeka još overu Specijalnog veća Grada Prizrena. 

Otuda stižu dobre vesti, pa bi radovi na obnovi mogli da počnu već do kraja meseca. 

U to su uvereni i članovi organizacionog odbora, ali i inicijatori ove plemenite misije, Društvo Svetog arhanđela, koji su svojevremeno pokrenuli i uspeli gotovo iz pepela da pridignu i ožive ovaj manastir na mestu nekadašnje Svete carske lavre.

- Crkva Svetog Pantelejmona iz 14. veka drevni je i isceliteljski hram oko koga su saborovali i pomoć, vekovima, tražili ne samo Srbi, nego i pripadnici drugih naroda. Utoliko je izvesnije da će gradsko veće Prizrena potpisati rešenje o radovima - kaže za "Novosti" dr Nebojša Gadžić, predsednik Organizacionog odbora u kome je okupljeno desetak znalaca, posvećenika i zaljubljenih u Prizren. 

- Ovo je kultno mesto koje je ostavilo dubok trag zajedničkog: običajnih slava i svadbovanja... Pantelejmon, svetac koji je poštovan, kao što su poštovani Sveti Vrači u Zočištu, vekovima je bio na uzvišici svetih. Njima i danas, posle svega... svih progona i pogroma prilaze i Albanci, Turci...

Crkva Svetog Pantelejmona je u najužem gradskom jezgru, uz gradsku česmu, stešnjena između novih građevina, a na oku novih graditelja. 

Srbe, danas, u Prizrenu... na prste da prebrojiš. Ali se, izgleda, svetinja sama sačuvala. 

Uprkos otomanskim rušiteljima podignuta je na starim, carskim temeljima 1937. godine. 

Sačuvala se uprkos piromanima koji su je zapalili u proleće 2004.

- Sačuvala se, da. To je i priziv i poziv. Svetionik Srbima na putu povratka na ognjište predaka - odgovara na naša pitanja Bojan Babić, predsednik Udruženja "Sveti Arhanđel" kod Prizrena.

A pitali smo ga: može li svetinja bez naroda? Kome će da zvone zvona, ako se uopšte oglase?

- Ta pitanja sam čuo i kada smo obnavljali Arhanđele - odgovara nam. 

- A kada su prvi radovi počeli, počeo je i narod da dolazi. Počeo, da se sveća ne ugasi. Mi jesmo inicijatori ove misije, obnove Crkve Pantelejmona, ali nismo jedini. Mnoga društva zavičajnih Prizrenaca su s nama. Mi, naravno, pozivamo i druge da pomognu. Kosovo i Metohija je zavičaj svih nas. I, bez obzira na to koliko ceo svet težio da tako ne bude, mi treba da težimo - da tako bude.

Crkvu Svetog Pantelejmona iz 14. veka do temelja su srušili Turci zatirući tragove srpskog bitisanja i drevnog episkopskog srpskog središta. 

Ipak, obnovljena je 1937. godine. Obnovu je započeo kralj Aleksandar Karađorđević, ali nije dočekao da je vidi obnovljenu. 

Patrijarh Varnava je sa sveštenstvom i monaštvom SPC činodejstvovao na osvećenju hrama. 

Decenijama, potom, metohijski Srbi su čuvali i negovali ovaj hram.

Tokom Drugog svetskog rata nisu ga skrnavili okupatori. Ali, u proleće 2004. godine, u pogromu Srba, kada je stradalo na desetine pravoslavnih hramova, ekstremni Albanci pokušali su da dokrajče ovu crkvu.

Spalili su unutrašnjost svetinje. Ali su zidovi, na čvrstim temeljima, odoleli.

U Povelji Svetog Petra Koriškog iz 19. maja 1343. godine ostalo je zabeleženo da je "u jesen car Dušan u Prizrenu zavetovao narod da podigne crkvu Svetom Pantelejmonu". 

Kada je podignut hram, oko njega je počelo da se "roji" naselje Pantelija. 

Dr Nebojša Godžić, istraživač drevnih lokaliteta na području Kosova i Metohije, smatra da je na mestu pre podizanja drevnog hrama Pantelejmonu, čak krunisan i car Konstantin Bodin iz dinastije Vojisavljevića (1081-1099). 

Država cara Bodina obuhvatala je gotovo sve srpske zemlje, uključujući Duklju, Travuniju, Zahumlje, Rašku i Bosnu i Hercegovinu.