Tehnički razgovori BG-PR u Briselu

vesti 04.09.2014 Tanjug

Predstavnici Beograda i Prištine u Briselu počeli su tehničke razgovore o integrisanom upravljanju administrativnom linijom.

Predstavnici Beograda i Prištine u Briselu počeli su tehničke razgovore o integrisanom upravljanju administrativnom linijom.

U petak će direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić održati neformalne konsultacije sa predstavnicima EU o budućnosti dijaloga Beograda i Prištine, odnosno o pitanjima koja su od značaja za poglavlje 35 u pregovorima sa EU.

U zgradu evropske službe za spoljne poslove ušla je najpre prištinska delegacija sa potpredsednicopm kosovske vlade Editom Tahiri na čelu, a odmah zatim i delegacija Beograda na čelu sa oficirom za vezu u Briselu Dejanom Pavićevićem. 

Marko Đurić je ranije izjavio za Tanjug da će tehnički razgovori biti usredsređeni na ono što je ostalo nesprovedeno iz briselskog sporazuma, a što je moguće rešiti pre formiranja pokrajinske vlade u Prištini. 

Srbija će, prema njegovim rečima, do formiranja pokrajinske vlade nastojati da učini sve što je ostalo da se sa naše strane uradi kada je reč o primeni briselskog sporazuma. 

To, kako je objasnio, znači i da je potrebno doći do finalnog dogovora o energetici i telekomunikacijama, što bi omogućilo energetsku samoodrživost srpske zajednice na KiM, te postojanje trajnih garancija da će telefonski saobraćaj između Srbije i KiM moći da se odvija po unutrašnjim tarifama i da će "Telekom" moći da obnovi rad u sredinama gde duži niz godina nema pokrivenost. 

"Postoji mnogo toga što možemo da uradimo na normalizaciji odnosa a da to ne zavisi od razgovora na najvišem političkom nivou", rekao je Đurić. 

Vlada Srbije je, u skladu sa tim opredeljenjem, ohrabrila Privrednu komoru Srbije da razgovara sa poslovnim udruženjima i komorama na Kosovu, a Beograd želi i normalizaciju železničkog saobraćaja. 

Razgovori privrednih komora, prema Đurićevim rečima, treba da dovedu do toga da ekonomski rezultat Srbije u odnosima sa svojom južnom pokrajinom bude mnogo bolji nego do sada. 

"Srbija godišnje proda oko 400 miliona evra robe na KiM, a gro konzumenata te robe su kosovski Albanci. Želimo da taj procenat bude još veći. Želimo da trgovina funkcioniše nesmetano u oba pravca", rekao je Đurić.