Tanin: Postaviti ljudska prava u središte mera odgovora na kovid-19
vesti 10.12.2020 Radio Kontakt Plus
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, specijalni predstavnik generalnog sekretara i šef UNMIK-a, Zahir Tanin, iznova naglašava posvećenost UN pružanju podrške kosovskim institucijama i drugim akterima u naporima na unapređivanju i zaštiti ljudskih prava svih zajednica na Kosovu, kao i u kontekstu pandemije kovida-19.
Pandemija je, naglašava Tanin, produbila postojeće nejednakosti i istakla ključnu potrebu da se više pažnje posveti zajednicama i osobama koje su u ranjivom položaju.
SPGS podstiče kosovske institucije i sve relevantne aktere da postave ljudska prava u središte svih mera odgovora i oporavka, i da pritom uzmu u obzir različite potrebe muškaraca, žena, dečaka i devojčica.
Šef UNMIK-a poziva na dodatne inkluzivne mere usmerene na oporavak i ublažavanje uticaja pandemije na Kosovu, kao i na ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava.
“Dok svet proslavlja Međunarodni dan ljudskih prava tokom pandemije, Kosovo ima jedinstvenu priliku da ljudska prava upotrebi kao mapu puta koji vodi ka oporavku od pandemije, i osigura da zajednice i osobe u ranjivom položaju ne budu zapostavljene”, rekao je Tanin.
Ukazuje na centralnu ulogu ljudskih prava u merama oporavka i odgovora na kovid-19, kako bi “izašli bolji” iz pandemije koja utiče na ostvarivanje ljudskih prava na Kosovu i nesrazmerno pogađa zajednice i osobe u ranjivom položaju.
Sažete prikaze programa i napomene Generalnog sekretara UN o različitim temama i kovidu-19 pročitajte ovde.
Sveobuhvatni odgovor Ujedinjenih nacija na KOVID-19 – Spašavanje života, zaštita društva, bolji oporavak pročitajte ovde.
Smernice Kancelarije Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava o kovidu-19 i ljudskim pravima pročitajte ovde .
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 10. decembar za Dan ljudskih prava 1950. godine kako bi skrenula pažnju „naroda sveta“ na dve godine ranije potpisnu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kao prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava.
Deklaracija po prvi put u istoriji čovečanstva proklamuje zajedničke standarde ljudskih prava koje treba da postignu svi narodi i sve nacije sveta.
"Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“ određuje prvi član deklaracije.
Nije bila pravno obavezujuća već više deo međunarodnog običajnog prava sve do Međunarodne konferencije UN o ljudskim pravima 1968. godine, kada je odlučeno da deklaracija predstavlja obavezu za sve članice međunarodne zajednice.
Predstavlja osnov za sve dalje donete pravno obavezujuće sporazume UN o ljudskim pravima pre svih za dva značajna međunarodna Pakta o građanskim i političkim pravima i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.