"Suđenje u odsustvu ne donosi pravdu žrtvama zločina"

vesti 25.01.2019 RTK2

Specijalni sud za ratne zločine je do sada ispitao veliki broj svedoka, a u poslednjoj fazi, pre objavljivanja optužnica, saslušava osumnjičene za ratne zločine, izjavio je izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova Bekim Bljakaj.

U emisiji "Razgovor na RTK2", Bljakaj je istakao da su poslednji pozivi iz Haga upućeni osumnjičenima za ratne zločine ili za zločine protiv čovečnosti.

Da li će se na optuženičkoj klupi u Hagu naći i visoki zvaničnici Kosova, za sada nije poznato, dodaje Bljakaj i naglašava da to zavisi od tužilaštva Specijalizovanih veća i dokaza protiv njih.

„Moguće je da će u Hag biti pozvan i predsednik Kosova, jer se njegovo ime nekoliko puta pominje u izveštaju Dika Martija“.

„Činjenica da još uvek ne znamo ko su svedoci, žrtve i koji će se slučajevi naći pred Specijalnim sudom, pokazuje da je ovaj sud obratio posebnu pažnju na zaštitu svedoka, navodi Bljakaj i izražava nadu da neće biti uticaja na svedoke, kao što je to bio slučaj sa suđenjima za ratne zločine na Kosovu, pa čak i u Haškom tribunalu.

Direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova ne očekuje previše od Specijalnog suda.

„Bez obzira na broj poziva i na broj slučajeva, smatram da će većina žrtava i porodica žrtava ratnih zločina ostati bez pravde“, rekao je Bljakaj.

Bljakaj je kazao da Fond godinama traži da se u Briselu razgovara o nestalima i ratnim zločinima, pa inicijativu novog pregovaračkog tima vidi kao poslednju šansu da se sazna istina o nestalima i da se procesuiraju odgovorni za ratne zločine.

Pitanje nestalih je veliko breme za naša društva, odnosno za porodice nestalih lica. Za sada nema političke volje da se reši ovo pitanje i ono bi se moglo rešiti jedino na visokom nivou nekim konačnim dogovorom kojim bi bio pokrenut ovaj proces.

Sudski procesi za ratne zločine na Kosovu i u Srbiji ne mogu da se odvijaju bez saradnje dva tužilaštva, smatra Bljakaj.

Direktor Fonda za humanitarno pravo je izjavio, da su protiv izmene Zakona o krivičnoj proceduri, kojim bi se omogućilo suđenje osumnjičenima za ratne zločine u njihovom odsustvu.

„Pojedine zemlje u regionu imaju tu mogućnost, u Hrvatskoj se to sprovodi, dok Srbija to u praksi ne primenjuje. Međunarodni instrumenti za ljudska prava zabranjuju suđenja u odsustvu, jer svako kome se sudi ima pravo da se brani u sudnici i ima pravo da postavlja pitanja, a u odsustvu to nije moguće“.

Žrtve to ne doživljavaju kao pravdu, naglašava Bljakaj i upozorava da bi na takvim suđenjima nevina osoba mogla pravosnažno da bude osuđena za ratni zločin.

Umesto što se troši energija na izmenu ovog zakona, mnogo je bolje uložiti napore na uspostavljanje saradnje sa srpskim tužilaštvom, kako bi i Srbija i Kosovo mogli da procesuiraju osumnjičene za ratne zločine, zaključio je Bljakaj.