Suđenje Tačiju i saoptuženima najranije u kasno proleće 2022.

vesti 15.12.2021 N1, Beta, FoNet, KoSSev

Suđenje bivšem zapovedniku OVK Hašimu Tačiju i trojici saoptuženih za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-1999, moglo bi da počne najranij u kasno proleće iduće godine.

To proizlazi iz današnje rasprave o stanju u postupku pred sudom za zločine boraca OVK u Hagu na kojoj se čulo da tužioci još nisu obelodanili braniocima sav dokazni materijal. 

Napredak u tom poslu, strane u postupku razmotriće na sledećoj statusnoj konferenciji, zakazanoj za 4. februar 2022.

Takođe, veće Apelacionog suda u Hagu odbilo je žalbu Tačija na odluku pretpretresnog sudije za određivanje pritvora, prenosi Ljajmi.

Kako se navodi u presudi, Tači nije uspeo da dokaže zašto je preliminarna odluka bila nerazumna, kada je reč o riziku za njegovo eventualno privremeno puštanje na slobodu, javlja Fonet.

Tačijeva optužnica je potvrđena 26. oktobra prošle godine i tereti ga za krivična dela ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti, a njom su obuhvaćeni i Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.

Inače, branioci Tačija i saoptuženih ponovo su danas protestovali zbog toga što im tužioci ne dostavljaju dokumente dovoljno brzo i uredno, na šta su, po pravilima, obavezni, piše Beta, prenosi N1.

Tužioci su, tokom zasedanja, naznačili da će u petak, 17. decembra, sudu predati pretprocesni podnesak, u kojem će detaljno opisati dokazni postupak protiv optuženih.

U praksi međunarodnih sudova uobičajeno je da proces počne tri meseca posle podnošenja tog dokumenta, ali je malo verovatno da će se to dogoditi u procesu Tačiju zato što obiman spis mora biti preveden na albanski i proučen od branilaca.

Uz to, taj važan dokument tužilaca biće, uz odobrenje sudije za prethodni postupak Nikole Gijua, čak tri puta duži nego što predviđa pravilnik suda i imaće 150.000 reči.

Branioci optuženih tome su se usprotivili, tvrdeći da će zbog toga pripreme za proces biti još duže, ali je sudija Giju odbio taj prigovor.

Ben Emerson, branilac drugooptuženog Veseljija, ukazao je da će pretprocesni podnesak tužilaca biti „dva puta veći nego u procesu Slobodanu Miloševiću, a tri puta duži nego na suđenju Radovanu Karadžiću“.

„Znači, tužilaštvo tvrdi da je ovaj predmet mnogo složeniji nego ta dva. Koliko će onda biti potrebno vremena da suđenje počne, a koliko da se okonča? Ako se ima u vidu da je tužilaštvo najavilo više od 300 svedoka, to znači da će suđenje trajati duže od tri godine“, rekao je Emerson.

Tačijev branilac Greg Kiho podsetio je da su tužioci ranije tvrdili da će biti spremni za proces u proleće ove godine.

Tužioci su na ranijim raspravama o stanju u postupku tvrdili i da će suđenje moći da počne u januaru 2022, ali se na današnjem zasedanju nisu izjašnjavali o početku procesa.

Od kada su se Tači i saoptuženi našli u pritvoru u Hagu, novembra prošle godine, njihovi branioci tvrdili su da proces ne može početi pre polovine 2022.

Veseljijev advokat Emerson je nedavno izrazio sumnju da će zbog odugovlačenja tužilaca suđenje moći da počne iduće godine.

Emerson je danas tvrdio, a Kiho sugerisao, i da je sud pristrasan zato što odbija da optužene pusti iz pritvora na privremenu slobodu do početka suđenja, iako su garancije ponudile i Kosovska policija i treće zemlje.

Tači (53), Veselji (54), Seljimi (50) i Krasnići (70) optuženi su za zlodela počinjena u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 98 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.

Optužnica Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija u 10 tačaka tereti za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).

Ta krivična dela kvalifikovana su, u šest tačaka, kao zločini protiv čovečnosti, a u četiri tačke, kao ratni zločini.

Za te zločine, po optužnici, Tači i saoptuženi snose i individualnu i komandnu odgovornost. Svi su, u periodu obuhvaćenom optužnicom, bili članovi Glavnog štaba OVK: Tači kao politički komesar, kasnije i zapovednik, Veselji kao šef obaveštajne službe, Seljimi kao glavni operativac, a Krasnići kao zamenik komandanta i portarol.

U privremenoj vladi Kosova, proglašenoj u martu 1999, Tači je bio premijer, Veselji ministar za obaveštajne poslove, Seljimi ministar unutrašnjih poslova, a Krasnići portarol.

Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa brojnim drugim oficirima i pripadnicima OVK, te članovima privremene vlade, od kojih su u optužnici imenovani: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Svi optuženi, koji su na Kosovu uhapšeni 4. i 5. novembra, u prvom pojavljivanju pred sudom, od 9. do 11. novembra, izjavili su da nisu krivi za zločine iz optužnice.

KoSSev: Jedna osoba dobila status žrtve u postupku protiv Pjetra Šalje

Sudija za prethodni postupak odobrio je zahtev i izdao prvu odluku o dodeli statusa žrtve u postupku protiv bivšeg pripadnka i komandanta OVK, Pjetra Šalje. Status žrtve koja učestvuje u ovom postupku dodeljen je jednoj osobi, javlja KoSSev. 

Iz suda su podsetili da podnosilac zahteva mora da bude žrtva zločina koji ispunjava materijalne, geografske i vremenske parametre optužnice, te naznačili da podnosilac zahteva ispunjava ove kriterijume.

Kada je u pitanju kriterijum pričinjene „štete“, sudija zaključuje da postoje „prima facie“ dokazi da je podnosilac zahteva pretrpeo štetu kao direktnu posledicu zločina navedenih u potvrđenoj optužnici.

Sudija za prethodni postupak doneo je još 1. septembra „Okvirnu odluku o prijavama žrtava“, kojom je naložio Kancelariji za učešće žrtava da najkasnije do 1. oktobra 2021. godine podnese svoj prvi izveštaj, a potom i nove izveštaje ukoliko bude bilo potrebno.

Ova Kancelarija je tačno 1. oktobra podnela ovakav izveštaj sa zahtevom jedne osobe za status žrtve koja učestvuje u postupku.

Ujedno su zatražili da se informacije o identitetu podnosioca zahteva sakriju od javnosti, ali i od odbrane i optuženog.

Sudija za prethodni postupak je 20. oktobra, naložio sekretaru da prekvalifikuje izveštaj kao poverljiv.

Zaštitne mere obuhvataju – redigovanje imena i identifikacionih informacija iz javnog registra Specijalizovanih veća, sakrivanje podataka koji mogu da dovedu do identifikacije žrtve, te dodeljivanje pseudonima.

Ujedno je naloženo da optuženom ili odbrani ne sme da se obelodani bilo koji materijal ili informacija koji bi mogli da dovedu do otkrivanja identiteta žrtve koja učestvuje u postupku.

Ujedno je naložio Sekretaru da imenuje branioca žrtava s ciljem zastupanja podnosioca zahteva najkasnije do 28. januara sledeće godine.

Za šta se tereti Šalja

Sudija za prethodni postupak, Nikola Giju, potvrdio je optužnicu protiv Šalje 12. juna. Šalja je uhapšen od strane belgijskih vlasti 16. marta kada mu je i uručena optužnica. On je potom uložio žalbu, koja je odbijena od strane žalbenog veća u Liježu.

U potvrđenoj optužnici protiv Šalje navodi se da se on tereti po raznim oblicima individualne krivične odgovornosti za ratne zločine proizvoljnog lišavanja slobode, surovog postupanja, mučenja i ubistva koji su izvršeni u kontekstu nemeđunarodnog oružanog sukoba na Kosovu i u vezi sa tim sukobom.

Krivična dela za koja je optužen Šalja, učinjena su između otprilike 17. maja 1999. i 5. juna 1999. nad licima zatvorenim u Kukešu (Albanija), u fabrici metala koju je, prema optužnici, koristila „Oslobodilačka vojska Kosova“.

Ova fabrika je, kako se dodaje, takođe služila za zatvaranje i saslušavanje lica za koja se sumnjalo da sarađuju sa SRJ i Srbijom ili da ne podržavaju „OVK“.

„Krivična dela navedena u ovoj optužnici izvršili su izvesni pripadnici OVK protiv lica zatvorenih u fabrici metala u Kukešu. Sve žrtve tih krivičnih dela bile su građani SRJ koji nisu aktivno učestvovali u neprijateljstvima“, dodaje se u optužnici.

U optužnici se navodi da su pored Šalje u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ (UZP) bili i Sabit Geci zvani Ćopa, Džemšit Krasnići, pripadnici OVK čija imena se ne nalaze u redigovanoj optužnici i još neki pripadnici OVK, pripadnici policije i stražari u fabrici metala u Kukešu.

Preciziraju da je svaki učesnik UZP-a svojim činjenjem, odnosno nečinjenjem, „doprineo ostvarivanju zajedničkog cilja“.

„Redovno su zatvorenike u fabrici metala u Kukešu zlostavljali kako fizički, što je uključivalo premlaćivanje raznim predmetima, tako i psihički, uključujući pretnje smrću i nanošenje teških telesnih povreda, strah, ponižavanje, diskriminaciju na političkoj osnovi, zastrašivanje, maltretiranje, saslušavanje i prisilne ili iznuđene izjave i priznanja. Zatvorena lica su fizički i psihički zlostavljana u prisustvu drugih zatvorenika. Neka lica su tokom zatočeništva bila prisiljavana na fizički rad“, dodaje se u optužnici.

Dalje stoji da su osobe zatvorene u fabrici premlaćivane gotovo svakodnevno, te da Pjeter Šalja nije preduzeo nikakve mere da spreči ili ograniči nasilje, niti je preduzeo ikakve druge mere koje bi obezbedilo humano postupanje sa zatvorenicima ili u tome pomoglo.

U redigovanoj verziji optužnice navodi se i da Pjeter Šalja snosi individualnu krivičnu odgovornost za proizvoljno lišavanje slobode u fabrici metala u Kukešu, ratni zločin, surovo postupanje, mučenje i ubistvo.

Pjeter Šalja je ispitan u svojstvu osumnjičenog u Briselu, kako je to sam potvrdio još početkom prošle godine, iako tada ne navodeći i kada, već je 21. februara 2020, samo naveo da je ispitan „pre nekoliko dana“.

Šalja je za vreme služenja u OVK bio angažovan u zoni Dukađini (Metohija) kao vođa ove formacije u selu Dujak.