Stojanović: Protesti protiv Jablanovića upereni protiv Vlade

vesti 23.01.2015 Radio KIM

“Priča koja je usmerena protiv Vlade, a koju neki zloupotrebljavaju, šireći mržnju prema Srbima, je neodgovorna, neozbiljna i ne doprinosi bilo čemu dobrom”, izjavio je Branimir Stojanović.

“Priča koja je usmerena protiv Vlade, a koju neki zloupotrebljavaju, šireći mržnju prema Srbima, je neodgovorna, neozbiljna i ne doprinosi bilo čemu dobrom”, izjavio je Branimir Stojanović.
 
Zamenik predsednika Vlade Kosova Branimir Stojanović je u “Dogovoru!?” RTV Kim rekao da proteste protiv Jablanovića podstrekavaju oni koji su protiv Vlade.
 
„Ne razumem tu političku logiku. Postoji 1001 druga tema na kojoj neko može da se gradi svoju političku borbu. Neko je našao da to radi na temi odnosa Srba i Albanaca i da na taj način stvara određeno nezadovoljstvo među ljudima. Razumem opozicionarski rad, ali ovo nije pravi način”.
 
Zamenik premijera tvrdi da Jablanovića niko nije primorao da se izvini za izjavu datu na Badnje veče u Zočištu koja je, kako kaže, pogrešno interpretirana u albanskim medijima.
 
“On se izvinio majkama koje su se možda smatrale prozvanim, ali se sigurno se nije izvinio onima na koje je originalno i mislio, onima koji prave probleme. Tim ljudima nemamo nameru, ni ja, ni on, ni bilo ko da se izvinjava za bilo šta…Tražiću od nadležnih, sa kojima sedimo u Vladi, da se pozabave tim problemom, određeni ljudi su privedeni, mi ćemo tražiti da se to sprovede do kraja”.
 
Stojanović kaže da razume zašto je ministar za povratak burno reagovao u slučaju protesta onih koji sprečavaju raseljene Đakovičane da posete svoj rodni grad.
 
„Moram da kažem da je i mene to izuzetno iznerviralo da se neko toliko puta ponaša na taj način, čak i to da se neki znaničnici ponašaju tako da mogu da ruše srpske kuće bez nekog objašnjenja“, kaže Stojanović ističući da priča o traženju odgovornosti u Đakovici nije završena.
 
„Niko nema pravo da neki grad proglasi zabranjenim za Srbe, zvanično ili nezvanično, i to je nešto na šta mi ne pristajemo”.
 
Stojanović je, komentarišući Jablanovićevu izjavu da će ostavku na mesto ministra dati jedino ako to od njega zatraži Srpska lista, rekao da će se tako nešto dogoditi samo ako on svoj posao ne bude radio dovoljno dobro.
 
“Zatražićemo ostavku samo ako procenimo da on za srpski narod ne radi dovoljno, ako smatramo da njegovi rezultati nisu dobri i da se nije dovoljno trudio. Da Srpska lista zatraži i od mene ostavku, to će biti jedina argumentacija”.
 
Stojanović je u “Dogovoru!?” kazao da su, uprkos protestima i zahtevima opozicije i zapaljivim izjavama, odnosi predstavnika Srpske liste sa njihovim koalicionim partnerima u Vladi dobri.
 
„Mislim da nas sada mnogo bolje slušaju, da mnogo bolje razumeju probleme. Zaista možemo mnogo da doprinesemo stabilizaciji. Verujem da sada ovaj prvi korak, kojim smo rešili problem oko Trepče, zapravo govori da postoji razumevanje”.
 
On je rekao da oni koji su predlogom zakona o reorganizaciji preduzeća na Kosovu želeli da obuhvate i “Trepču” ishitreno reagovali jer nisu dobro procenili situaciju, ali da su, nakon dužih razgovora, prihvatili sugestije Srba.
 
„Došli smo do toga da je ipak bolje da se problem „Trepče“ reši na ovaj način kako bi se obezbedilo dodatno vreme da se nekim posebnim zakonom konačno uredi situacija…Svi su doprineli da se problem na neko vreme reši, ali smatram da je na kraju bilo izuzetno važno ono što smo govorili od samog početka, da postoji alternativno rešenje, da smo ga našli…Najvažnije je da smo našli rešenje, a kako smo do toga došli, može da bude lekcija za sve nas koji smo tu”.
 
Stojanović je rekao da se politizacijom “Trepče” stvara velika šteta u odnosima Srba i Albanaca, za koje kaže da u poslednje vreme nisu tako loši.
 
„To što sada određeni ljudi populističkim potezima pokušavaju da prikažu kako su, ne znam šta izgubili, zapravo ne razumeju šta je “Trepča” i koliko ona zapravo ozbiljnih problema ima. Pokušavaju da, zarad ličnih i političkih interesa i sticanja jeftinih političkih poena, dramatizuju celu ovu situaciju”.
 
Komentarišući oprečne stavove o tome na kom nivou pitanje „Trepče“ treba da bude rešavano, Stojanović kaže da je i ranije postojala praksa protivljenja da se određene teme obuhvate briselskim pregovorima.