Sretenje – Dan Državnosti Srbije

vesti 15.02.2019 Radio Kontakt plus

Srbija obeležava Dan državnosti, kao podsećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske, i isti datum 1835. godine, kada je donet prvi moderni ustav Srbije. U Zubinom Potoku večeras - Sretenjska akademija. 

Sretenje na Kosovu

U Domu kulture "Stari Кolašin" u Zubinom Potoku večeras će biti organizovana Sretenjska akademija povodom Dana državnosti Republike Srbije, najavili su organizatori.

Program će biti održan u velikoj sali Doma kulture sa početkom u 19h.

Među učesnicima najavljeni su muzički sastav "Đurđevi Stupovi" i vokalni solista Bojana Brdarić, glumci Nebojša Dugalić, Vesna Pavlović i Vladimir Jocović. 

Predviđeno je da u programu učestvuje i КUD "Venac" iz Gračanice. 

Istog dana je najavljen i Sretenjski koncert povodom 80 godina od osnivanja КUD-a "Mokra Gora" u hali Sportsko rekreativnog centra u Zubinom Potoku sa početkom u 20h. 

Učestvovaće КUD "Dukat" iz Кragujevca, КUD "Venac" iz Gračanice i КUD "Mokra Gora" iz Zubinog Potoka. 

Pokrovitelji ovih događaja su opština Zubin Potok i Kancelarija za Kosovo Vlade Republike Srbije.

Sretenje 1804

Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe.

Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti.

Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Sretenjski ustav donet 1835. godine

Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije.

Tekst ustava, neobično liberalan za tadašnje prilike, izradio je Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik.

Ovakvo ustavno rešenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan.

Velike sile smatrale su ga previše liberalnim – u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim retkih izuzetaka poput Francuske i Belgije.

Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.