Srbija na drugom mestu u Evropi po umiranju od raka grlića materice, na petom mestu po obolevanju

vesti 23.01.2022 Radio Kontakt Plus

Od 17. do 23. januara obeležava se Evropska nedelja prevencije raka grlića kojom se prenosi poruka o značaju mera prevencije. Kada je reč o obolevanju od raka grlića materice, Srbija se, posle Crne Gore, Rumunije, Estonije i Litvanije, nalazi na petom mestu u Evropi. Po umiranju od raka grlića materice, Srbija se nalazi na drugom mestu u Evropi, odmah posle žena u Crnoj Gori. 

Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u proseku se u Srbiji svake godine registruje nešto manje od 1.200 novoobolelih žena od karcinoma grlića materice. Prosečna standardizovana stopa incidencije (*standardna populacija Evrope) od cervikalnog karcinoma iznosi 27,2 na 100.000 žena. 

Od karcinoma grlića materice svake godine umre u proseku 468 žena i prosečna standardizovana stopa mortaliteta (*standardna populacija Evrope) iznosi 9,4 na 100.000 žena svih uzrasta. 

Karcinom grlića se češće javlja u uzrastu od 35. godine, ali najviše uzrasno-specifične stope obolevanja su u uzrastu od 50. do 59. godine. 

Registrovane stope mortaliteta proporcionalno rastu počev od 45. godine i najviše su u uzrastu od 70 do 75 i više godina. 

Tokom 2019. godine registrovane su 1.044 novoobolele žene od raka grlića materice i standardizovana stopa incidencije je iznosila 23,3 na 100.000 žena. Tokom iste godine, 438 žena je u Srbiji umrlo od ove vrste raka i standardizovana stopa mortaliteta je iznosila 8,8 na 100.000 žena. 

Na osnovu najnovijih procena za 2020. godinu, Evropskog informacionog sistema (ECIS), žene u Srbiji se sa stopom obolevanja od 23,3 na 100.000, nalaze na petom mestu u Evropi, posle Crne Gore, Rumunije, Estonije i Litvanije. Mortalitet od raka glića materice je 8,8 na 100.000 žena.

Kada govorimo o obolevanju, najviše standardizovane stope incidencije od raka grlića materice u 2019. godini, u odnosu na prosečnu stopu incidencije od ove maligne lokalizacije u Republici Srbiji, registrovane su u Borskoj, Severnobanatskoj, Zapadnobačkoj i Zaječarskoj oblasti, a najniže u Severnobačkoj, Braničevskoj, Zlatiborskoj i Mačvanskoj oblasti. 

(image)

U slučaju letalnih ishoda, više standardizovane stope mortaliteta od prosečne u Republici Srbiji su registrovane u Borskoj, Zapadnobačkoj, Kolubarskoj i Severnobanatskoj oblasti, a najniže u Srednjebanatskoj, Severnobačkoj, Zlatiborskoj i Zaječarskoj oblasti. 

(image)

Uticaj pandemije na seksualno i reproduktivno zdravlje

Na osnovu rezultata istraživanja koje je Institut za javno zdravlje Srbije, uz podršku Ministarstva zdravlja i Kancelarije populacionog fonda Ujedinjenih nacija za Srbiju, sproveo u cilju procene uticaja krize izazvane pandemijom COVID-19 na seksualno i reproduktivno zdravlje, oko tri četvrtine žena je navelo da od uvođenja COVID-19 mera nisu imale zakazan skrining pregled za rak grlića materice. S druge strane, skoro petina je samostalno odlučila da odloži ovaj pregled, dok svaka deseta žena navodi da je pregled bio otkazan od strane medicinskog osoblja.

Redovna kontrola, lečenje i vakcinacija

"Osnovna poruka svim ženama je da je rak grlića materice maligna bolest koja se može sprečiti. 'Bolje sprečiti nego lečiti - redovnom kontrolom pobedićemo karcinom grlića materije' je slogan 16. Evropske nedelje prevencije raka grlića materice. Svetska zdravstvena organizacija kao prioritet preporučuje primenu intervencija za prevenciju i kontrolu raka grlića materice kako bi se postigla eliminacija ove bolesti" - navode iz Batuta. 

To podrazumeva sveobuhvatni pristup ovoj bolesti: skrining odnosno rano otkrivanje i lečenje svih formi lezija, vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV), kao i palijativno zbrinjavanje žena koje boluju od ove bolesti u smislu aktivne i sveobuhvatne brige koja podrazumeva kontrolu simptoma, psihološku, socijalnu i duhovnu podršku - dodaju. 

U skladu sa Programom obavezne i preporučene imunizacije stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti, predviđena je preporučena imunizacija protiv oboljenja izazvanih HPV. 

Preporuka je da vakcinu primarno prime deca oba pola starija od 9 godina pre prvih seksualnih odnosa, a prvenstveno deca šestih razreda osnovnih škola. Imunizaciju će realizovati izabrani lekari u domovima zdravlja koji sprovode primarnu zdravstvenu zaštitu školske dece.

Aktivna imunizacija se sprovodi sa potrebnim brojem doza (dve ili tri), zavisno od vrste vakcine (HPV2, HPV4, HPV9) i uzrasta u kojem se daje - ističu. 

Tokom 2022. godine biće omogućena vakcinacija devojčica i dečaka protiv humanog papiloma virusa o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", preneli su mediji.