Spektar problema uzrok slabog povratka raseljenih na KiM
vesti 01.09.2015 Tanjug
Bezbednost, imovinska pitanja, pristup pravosuđu i loša ekonomska situacija glavni su uzroci slabog povratka raseljenih lica na Kosovo, ocenili su danas predstavnici OEBS-a, Kancelarije za KiM i kosovskog Ministarstva za zajednice i povratak.
PRIŠTINA - Bezbednost, imovinska pitanja, pristup pravosuđu i loša ekonomska situacija glavni su uzroci slabog povratka raseljenih lica na Kosovo, ocenili su danas predstavnici OEBS-a, Kancelarije za KiM i kosovskog Ministarstva za zajednice i povratak.
Oni su bili među glavnim učesnicima sastanka koji je održan u Prištini, a na kojem se razgovaralo o trajnim rešenjima za raseljena lica sa Kosova.
Šef OEBS-a na Kosovu Žan Klod Šlumberže rekao je Tanjugu da postoji spektar problema koji utiče na slab povratak raseljenih na Kosovo istakavši u tom pravcu bezbednosne probleme, koji čak iako nisu uvek etnički motivisani, stvaraju vrlo loše okruženje i strah kod ljudi.
"Imamo puno imovinskih pitanja koje su na čekanju i to je veliki problem, takođe registracija i pitanja koja se tiču ličnih dokumenata rasljenih su problem, pristup pravosuđu, pravdi, problem jezika, na sve ovo treba odgovoriti i ove radne grupe koje će se stvoriti u okviru ovog procesa mogu praktično da pomognu nadam se da se nađu praktična rešenja", rekao je Šlumberže.
Ministar za povratak i zajednice Dalibor Jevtić izjavio je da je potrebno da pitanje raseljenih bude prioritetno pitanje svih vlada u regionu, ali i na agendi međunarodne zajednice, jer posao povratka raseljenih lica na Kosovo nije završen.
"Deset procenata onih koji su se na Kosovo vratili je poražavajuća činjenica, 700 lica koje ćemo na Kosovo vratiti ove godine je poražavajuća činjenica i upravo iz tog razloga smo pokrenuli ovu inicijativu želimo da udružimo snage, sredstva i resurse uz podršku međunarode zajednice kako bi sve one koji žele povratak vratili na Kosovo u što kraćem roku", rekao je Jevtić.
On je naveo da je mnoštvo razloga za slab povratak raseljenih na Kosovo ističući u prvi plan slabu bezbednost, lošu ekonomsku situaciju i veliki broj uzurpirane imovine raseljenih lica.
Jevtić je posebno istakao da je pitanje uzurpirane imovine jedno od onih koje žele da reše na kvalitetan način, a da je sastanak poput današnjeg u Prištini jedan od mehanizama za rešavanje ovog pitanja.
Jevtić je podsetio na izjave srpskog premijera Aleksandra Vučića i episkopa Raško-prizrenskog Teodosija - da je važno da Srbi na Kosovu i Metohiji ne porodaju svoju imovinu.
"Suštinski je važno da se odustane od prodaje srpske imovine. Dokle god imamo za situaciju da nam se imovina prodaje bićemo u deficitu, naš posao biće otežan i u tom smislu te poruke koje je poslao predsednik Vlade Srbije i naša crkva jako su važne, važno je da se prestane sa prodajom srpske imovine", rekao je Jevtić.
Zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Dušan Kozarev izjavio je da smo nažalost svedoci da još uvek, u XXI veku, postoje zabranjeni gradovi za Srbe kao što je Ðakovica i da to definitivno treba da se promeni što pre.
"Svi ljudi koji žele da se vrate na Kosovo i Metohiju i koji žele da ostanu i planiraju budućnost moraju imati odgovarajući infrastrukturu i odgovarajući pristup pravdi i garantovana sva prava koja im iz pozitivnih pravnih propisa pripadaju", istakao je Kozarev.
U tom pravcu je dodao da prava ne smeju postojati samo na papiru već i u praksi, odnosno da povratnici mogu da govore svojim jezikom, da mogu da se zaposle govoreći svoj jezik, da mogu da komuniciraju sa administracijom i institucijama na sopstvenom jeziku i slično.
Sastanku Tehničke radne grupe o trajnjim rešenjima za raseljena lica sa Kosova u Prištini prisustvovali su i predstavnici UNHCR-a, srpskog Komesarijata za izbeglice i raseljena lica i drugi.