Spasovdan - zbog čega je uvek u četvrtak i zašto ne treba danas da radimo teške poslove?

vesti 02.06.2022 RTS

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave danas praznik Hristovog vaznesenja - Spasovdan. To je i slava Beograda, koji će je obeležiti liturgijom, litijom i svečanim programom.

Spasovdan se proslavlja u znak sećanja na dan kada se Isus poslednji put javio učenicima, zapovedio im da idu po svetu i propovedaju jevanđelje.

Zatim se, na Maslinskoj gori, naočigled svih uzneo se na nebo, čime je završio svoje delo spasenja.

Njegovi učenici potom su prenosili Hristovu veru svetom i time ljude spasavali u veri, odakle i naziv praznika.

Spasovdan je pokretnog datuma i uvek se obeležava u četvrtak, četrdeseti dan po Vaskrsu.

Čuveni Dušanov zakonik usvojen je na Spasovdan 1349. godine, na isti praznik i dopunjen pet godina kasnije.

Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao krsna slava,  ali i zavetina za čitavo selo.

Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema narodnom verovanju, može da spasi kuću od nevolje, a decu od bolesti.

Slava Beograda

Beograd slavi Spasovdan kao svoju slavu od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine gradu dao status srpske prestonice, u čast obnove i napretka.

Praznovanje gradske slave povremeno je tokom istorije prekidano, ali i nastavljano.

Poslednji put obnovljeno je skromnom litijom oko crkve, 1992. godine. Godinu dana kasnije, ulicama Beograda prošla je spasovdanska litija, prvi put posle 46 godina.

Ove godine, obeležavanje slave počinje u 9h, svetom patrijaraškom liturgijom u hramu Vaznesenja Gospodnjeg.

Slavska Spasovdanska litija kreće u 18h, od Vaznesenskog do Svetosavskog hrama.

Sledi Saborna molitva za mir i bogat umetnički program.