Selaković: Ako Srbi znaju ko su - niko neće moći da im otme Dečane

vesti 08.08.2017 Tanjug, RTS

Odbrana srpske kulture, odnosno srpskog jezika je osnovni cilj Deklaracije o objedinjavanju zajedničkih nacionalnih interesa, a taj cilj se ne ostvaruje za kratko vreme, on traži ozbiljan pristup od države do svakog pojedinca na teritoriji na kojoj živi Srbi, kaže Nikola Selaković, generalni sekretar predsedništva Republike Srbije. 

Selaković kaže da se, recimo, već u drugoj generaciji naših iseljenika gubi i bledi znanje srpskoga jezika i poznavanje srpske kulture, a trebalo bi, kaže on, da ukoliko nosite srpsko ime i prezime - i da govorite srpski jezik, da znate nešto o nacionalnoj kulturi i istoriji, kao što to zna, na primer, svaki Grk , ma gde on živeo.

‘’Kada imate tako kulturno svesnog građanina, kultuno obrazovanog, pa nema toga ko može da vam preotme jedne Dečane ili Gračanicu“, smatra Selaković. 

‘’Srbija se bori za zaštitu našeg kulturnog identiteta i spomenika naše kulture i duhovnosti u belom svetu, pred skupštinom UNESCA, a da ih možda pre toga nismo zaštitili sami kod sebe, sami pred sobom", navodi on i zaključuje da je i to, između ostalog, cilj ove deklaracije. 

"Dijalog o KiM se odvija na zadovoljavajući način"

Govoreći o pozivu predsednika Vučića na unutrašnji dijalog o Kosovu i Metohiji, Selaković napominje da je to najvažnije političko pitanje.

Kaže da je predsednik zadovoljan načinom na koji je njegova inicijativa naišla na odjek u javnosti.

Selaković kaže da se o toj temi govori i da su se dosad u najvećoj meri čule dve vrste mišljenja – ona koja kažu da je potrebno održavati status kvo i ona koja kažu da bi Kosovo trebalo predati Albancima.

"Ni prvi ni drugi stav nisu dobri, to su dve krajnosti koje ne korespondiraju sa realnim stanjem. Realno stanje je da status kvo tihim putem vodi ka nestajanju Srba na KiM. A ovaj drugi stav nije prihvatljiv. Šta da damo Albancima? Ono što je naše i ono gde Srbi čine većinu?", rekao je Selaković.

Poručuje da Srbija mora da raščisti određene stvari sama sa sobom i da ne živi u utopijama.
"Dijalog je počeo da se odvija na dobar i zadovoljavajući način", rekao je Selaković i dodao da bi jednog dana mogao da uđe u institucionalizaciju.

Objašnjava da nije reč o dijalogu gde sede dvoje, troje ili 20 ljudi i pričaju, već u njemu učestvuje javnost, mediji, akademska zajednica, nevladine organizacije...