RSE: Srbija "priznaje" kosovski pasoš na svojim aerodromima
vesti 26.07.2021 Radio Slobodna Evropa
Srpski pasoš na Kosovu i obrnuto - kao putna isprava nije validan, osim na aerodromima, jer se se ove dve strane međusobno ne priznaju. Kosovski zvaničnici poručuju da će međusobno priznanje biti postignuto u okviru briselskog dijaloga o normalizaciji odnosa dve strane. Međutim, Srbija ne priznaje kosovsku nezavisnost i smatra da joj priznanje od Kosova ne treba, jer je ono deo njene teritorije.
Kada građani Kosova i Srbije mogu da koriste svoje pasoše?
Marija Radulović je početkom ove godine sa pasošem koji je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova u Kragujevcu, bez ikakvih problema letela sa međunarodnog aerodroma Adem Jashari u Prištini.
Sa druge strane, građani Srbije u poslednje dve godine sa pasošem ne mogu da prođu nijedan administrativni prelaz, što za RSE potvrđuje Dušan Marinković, vlasnik agencije za prevoz putnika "KIMCO", koji svakodnevno saobraća na relaciji Gračanica - Beograd.
"Nema šanse da se prođe sa srpskim pasošem", kaže on.
Da se administrativni prelazi mogu prelaziti samo sa ličnom kartom, Priština i Beograd su u okviru briselskog dijaloga dogovorili još 2011. godine.
Potom je tek 2019. godine iz kosovskog MUP-a saopšteno da se više neće tolerisati slučajevi u kojima se građani Srbije propuštaju i sa pasošem.
Na čelu delegacija Prištine i Beograda 2011. godine, kada je potpisan Sporazum o slobodi kretanja, bili su Edita Tahiri i Borko Stefanović.
Tahiri 23. jula nije bila dostupna za izjavu, ali je ranije za RSE izjavila da Sporazum o slobodi kretanja predviđa recipročno priznavanje dokumenata, a da se kretanje građana obavlja uz ličnu kartu.
Ipak, kako je objasnila, u slučaju da građani Kosova preko Srbije lete avionom u treće zemlje, u upotrebi je i kosovski pasoš ili kada Srbiju koriste kao tranzit.
Što se tiče građana Srbije, ukoliko koriste aerodrom u Prištini, mogu da koriste pasoš kao dokument, objasnila je Tahiri.
Međutim, sa prištinskog aerodroma nije moguće putovati sa pasošem koji izdaje Koordinaciona uprava MUP-a Srbije u Beogradu, jer ih kosovske vlasti smatraju ilegalnim.
U ovoj upravi pasoše vade oni koji po srpskom sistemu imaju prebivalište u nekoj od opština na Kosovu.
Sa druge strane, Borko Stefanović tvrdi da se o pasošima nikada nije razgovaralo i da to pitanje nije deo briselskog Sporazuma o slobodi kretanja.
"To je namerno urađeno. Mi nismo želeli da pričamo o pasošima kao putnim ispravama, jer smo smatrali da upotreba pasoša i stavljanje kosovskog pečata u njega jeste ono na čemu je Priština insistirala, a to je neki element suverenosti", kaže Stefanović za RSE.
Zašto se pasoši ne priznaju?
Jeta Krasnići iz Kosovskog demokratskog instituta, koji prati realizaciju postignutih briselskih sporazuma, kaže da je kosovski MUP odlučio da građanima sa srpskim pasošem ne dozvoli da prođu administrativne prelaze, jer Srbija ne priznaje kosovski pasoš.
Ona ocenjuje da, uprkos Sporazumu o slobodi kretanja, građani Kosova i Srbije i dalje nailaze na prepreke prilikom putovanja.
"Srbija ne dozvoljava građanima, koji dolaze iz trećih zemalja (koji u pasošu imaju samo kosovski pečat, prim. nov.) da prođu granicu sa Srbijom bez pečata sa nekog drugog graničnog prelaza", navodi ona jedan od primera.
Ona dodaje da se ovakve stvari dešavaju, jer Srbija ne priznaje Kosovo i obrnuto.
"Olakšano je kretanje građana, ali nije rešen problem, a veoma je složeno i problematično za građane trećih zemalja da prelaze granice", poručuje ona.
Sa druge strane, Borko Stefanović smatra da je "smešno" to što Kosovo insistira na međusobnom priznanju jer, prema njegovoj oceni, to neće olakšati život ljudi.
"To što Priština ne priznaje srpske pasoše, to nama odgovara zato što je dogovoreno da se prelazi samo sa ličnim kartama. To je jedna providna igra sa niskim ulozima. Sve je to trik, oni hoće da se stavimo u istu poziciju i 'rešićemo to kada se međusobno priznamo' ", navodi Stefanović.
Dijalog Prištine i Beograda o normalizaciji odnosa, počeo je 2011. godine na tehničkom nivou, a 2012. je podignut i na viši, politički nivo.
Do sada je postignuto oko 30 sporazuma, ali se mnogi od njih ne sprovode na terenu.