RSE: Cena struje na Kosovu za april 2022. godine može da biti veća od 30 odsto
vesti 22.11.2021 Radio Slobodna Evropa
Računi za struju građana Kosova, za april 2022. godine, mogu biti uvećani za više od 30 odsto u poređenju sa sadašnjim stanjem.
Ovo za Radio Slobodna Evropa potvrđuju zvaničnici Kosovske kompanije za distribuciju električne energije (KEDS), uz tvrdnju da energetska kriza u Evropi direktno utiče na Kosovo.
„Povećanje će biti neophodno, preko 30 odsto, na osnovu postojećeg stanja. Ali šta će biti tokom zimskih meseci, kolika će biti potrošnja? Kolika će biti uvozna cena? Kakva će onda biti domaća proizvodnja? To određuje rast“, kaže za RSE portparol KEDS-a, Viktor Bužala.
Evropa je već nedeljama zahvaćena energetskom krizom zbog rasta cena gasa i drugih faktora. Kao rezultat toga - potrošači dobijaju mnogo veće račune za struju.
Građani Kosova trenutno plaćaju najnižu cenu u regionu za potrošenu struju. Za jedan kilovat na sat plaćaju oko 6 centi.
Prema podacima Evropske agencije za statistiku, u Srbiji kilovat na sat košta oko 8 centi, u Severnoj Makedoniji takođe oko 8 centi, u BiH oko 9 centi, u Albaniji oko 9,5 centi, a u Crnoj Gori najskuplje - oko 10 centi.
Prema rečima zvaničnika KEDS-a, očekuje se da se cena na Kosovu promeni do 1. aprila 2022. godine, kada Regulatorna kancelarija za energiju (RKE) sprovodi redovne preglede tarifa.
Pojedini građani kažu da ne mogu da priušte poskupljenja.
Ćamil Nika, penzioner koji živi u Prištini, kaže da bi povećanje cene struje dodatno otežalo život, u vreme kada su cene drugih potrošačkih proizvoda već porasle.
„Ovog meseca struju sam platio 71 evro. Ako struja poskupi, šta onda da radim? Primam penziju od 182 evra“, kaže Nika.
Ako struja poskupi za 30 odsto, njegov trenutni račun od 71 evra može biti veći od 90 evra.
Idriz Fazliu kaže da je njegov račun za struju za oktobar bio 20 evra. Živi sam u kući i greje se na drva.
„Sve su cene udvostručene - šećer, čaj i druge stvari, nema ništa jeftino... Svakim danom je sve skuplje... Kako da platimo uvećanu cenu struje?“, pita Fazliu.
Na Kosovu su poslednjih meseci značajno porasle cene osnovnih proizvoda.
Prema podacima Kosovske agencije za statistiku, poskupljenja su počela u aprilu sa 1,2 odsto, da bi u septembru dostigla 4,9 odsto.
Najveća povećanja cena vezana su za hleb, ulje, šećer, brašno, voće i povrće.
Učetvorostručene cene uvozne energije
I pored zabrinutosti građana, u KEDS-u kažu da će poskupljenje struje biti neophodno, u slučaju da uvozne cene struje budu i dalje visoke.
Portparol KEDS-a, Viktor Bužala kaže da se povećanje potrošnje na Kosovu primećuje od oktobra - što je, prema njegovim rečima, nateralo ovu kompaniju da uvozi struju po ceni od 4 do 5 puta skupljoj nego prošle godine.
„Na osnovu kalkulacija koje smo napravili - sadašnjih uvoznih cena - dodatni trošak će biti oko 60 miliona evra, ali se može povećati ili smanjiti, u zavisnosti od potrošnje i lokalne proizvodnje“, objašnjava Bužala.
Prema podacima KEDS-a, prosečna cena megavata po satu za uvoznu energiju u oktobru 2020. godine bila je 49 evra. U oktobru ove godine cena iste količine energije iznosi 242 evra.
Za upravljanje situacijom koju je stvorila energetska kriza, kosovska vlada je formirala radnu grupu, koja će, prema rečima ministarke ekonomije Artane Rizvanoli, imati informativnu i savetodavnu ulogu.
Svi akteri elektroenergetskog lanca biće deo radne grupe.
Kadrijaj: Potreban nam je brz plan za preduzeća i domaćinstva
Profesor ekonomije, Mustafa Kadrijaj, kaže da će eventualno povećanje cene struje za više od 30 odsto izazvati probleme za preduzeća i pogoršati ekonomsku situaciju porodica koje nemaju drugu opciju za grejanje osim putem struje.
„Najgore je to što sada ulazimo u zimsku sezonu, gde je veliki deo građana - posebno u urbanim sredinama, primoran da se greje na struju. Naravno, ovo će opteretiti džep građana, jer su male plate na Kosovu i visoka stopa nezaposlenosti“, dodaje Kadrijaj.
Prema njegovim rečima, svako povećanje cena predstavlja problem za građane, jer godinama nema povećanja plata ni u javnom, ni u privatnom sektoru.
Prosečna bruto plata na Kosovu se procenjuje na oko 460 evra.
Prosečna bruto plata u javnom sektoru je oko 620 evra, dok je u privatnom oko 380 evra.
Prosečne plate u drugim zemljama zapadnog Balkana ne razlikuju se mnogo od onih na Kosovu.
U periodu od januara do septembra 2020. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosečna neto zarada u privatnom sektoru iznosila je 431 evro, dok je u javnom sektoru bila 521 evro.
Albanski institut za statistiku (Instat) objavio je podatke za prvu polovinu 2021. godine, uključujući samo bruto zaradu koja iznosi 460 evra.
Prosečna neto plata u Bosni i Hercegovini procenjena je na 483 evra. Prosečne neto zarade u privatnom i javnom sektoru u ovoj zemlji nisu javno objavljene.
Poslednji podaci za Crnu Goru pokazuju da je prosečna neto plata 520 evra, dok bruto iznos dostiže prosečan iznos od 784 eura.
U Severnoj Makedoniji, prema poslednjim javnim podacima, prosečna neto plata iznosi 473 evra.
Privatnom sektoru potrebne subvencije
Predsednik Samostalnog sindikata privatnog sektora Kosova, Jusuf Azemi, kaže da bi poskupljenje struje dodatno opteretilo džepove radnika u privatnom sektoru.
„Mi čak i bez poskupljenja struje zapravo jedva možemo da je plaćamo“, dodaje Azemi.
Proces izgradnje jednog od autoputeva na Kosovu
Povećana kapitalna potrošnja „povređuje” privatni sektor.
Prema rečima Azemija, radnici u privatnom sektoru imaju nesigurne poslove i niske plate.
„Institucije su morale da izvrše pripreme da, ako dođe do poskupljenja struje preko 30 odsto, onda bi porodice, posebno one koje žive samo od minimalca, morale da imaju koristi od subvencija države…“, poručuje Azemi.
On navodi da su vlade u regionu napravile strategije za suočavanje sa energetskom krizom, a isto bi, prema njegovim rečima, trebalo da uradi i Kosovo, posebno podržavajući porodice koje žive od socijalne pomoći.
Prema podacima kosovskih institucija, stopa nezaposlenosti je 25 odsto.
Oko 26 hiljada porodica na Kosovu zavisi od socijalne pomoći u iznosu od 60 do 180 evra.