Retrospektiva u fotografiji, podsećanje na mobilizaciju i zajedništvo
grad 09.12.2017 Kossev
KOSOVSKA MITROVICA- "Nemiri u miru umiru?" - pitanje je i istovremeno naziv koji nosi izložba fotografija novinara iz Kosovske Mitrovice, Ivana Radulovića. U mitrovičkom kulturnom skloništu Bes(i)misao danas je izloženo oko tridesetak fotografija koje je zabeležio od 2005. do 2016. godine, a kao uvod u Dane skloništa i niz događaja, kojim Bes(i)misao proslavlja svoju drugu godišnjicu.
Ovi zapisi podsećaju na više događaja - koji su obeležili noviju istoriju Severa Kosova i živote Srba na KiM-u - poput perioda nemira kod zgrade suda u Severnoj Mitrovici, barikade na Severu.
"Nemir koji danas previše mirno nedostaje"
"Ovo su žive slike nedavne istorije, ono zbog čega i na čemu sada ovde stojimo. Ovaj grad odbranili su njegovi građani, naši roditelji, profesori, komšije. Ono što je bilo mobilizovano, važno nam je da ovde istaknemo. Mobilizacija fizičkog, prosto ne bi bila dovoljna, a i nju samu pokrenulo je nešto iz dubine nas samih - neki nemir koji nam danas, čini se, previše mirno nedostaje" - kazao je jedan od osnivača kulturnog skloništa, Stefan Cerovina, otvarajući izložbu novinara Radulovića.
U oku objektiva trenuci velikog bola i tuge
"Okom svog objektiva zabeležio je trenutke u kojima su sadržani elementi velikog bola i tuge, ali i energije, moći i smisla i ponosa, koji čine srž onog duha kakav nam je danas potreban. Pred nama je nešto i poziv da se u i kroz njega traga. Šta god da nađemo, izaći ćemo odavde bogatiji za jedno važno iskustvo," dodao je.
Pokretač: Želja da se prikaže istina sa terena
Radulović je sa malom, ali odabranom publikom podelio teške i potresne slike.
Retrospektiva onoga što je prikazao, vratila je sećanja posebno na odlaske na barikade, ali pre svega na zajedništvo, hrabrost, kao i svojevrsnu borbu.
"Samo ta želja da se predstavi javnosti da je borba Srba ispravna i da ne tražimo ništa drugo osim osnovnih ljudskih prava - to je jedini cilj bio i to me je pokretalo," kaže autor.
Dodaje da ga je pokretalo i to što je na terenu beležio neočekivane situacije i navodi, kako kaže, primer:
"Na jednoj od fotografija su američki vojnici na Jarinju, koji gledajući u aparat, pokazuju svoje mišiće. Pri tom, tada, upravo na Jarinju, srpsko groblje je bilo pod bodljikavom žicom, pa desetak dana niko nije mogao da bude sahranjen. Sigurno da je to nezapamćen slučaj."
Nisam bio profesionalac, već pre svega sugrađanin.
Iako su na fotografijama zabeležene i situacije poput one kada je jedna od mitrovčanki dala cvet vojniku KFOR-a upravo na barikadama u Rudaru, povređenog mladića kod zgrade suda u Severnoj Mitrovici, koji je usled povrede i izgubio oko, staricu Vučić iz Crkoleza koja je zadobila teške povrede u ovom selu, postoji i nešto zajedničko za sve njih.
"To je da je moja želja bila da prikažem pravo stanje na terenu. Nije bilo lako da se to predstavi, jer ja nisam bio suvi profesionalac. Nisam mogao da teren jednostavno samo odradim, zaradim dnevnicu i vratim se kući. Pre svega bio sam čovek koji je sa svojom zajednicom, sugrađanima, branio svoj dom," objašnjava.
Možda je zato, dodaje, i mnogo kadrova propušteno.
"U Jagnjenici kada su vojnici KFOR-a prskali suzavcem građane, jednog od muškaraca su i direktno u oči isprskali. Pao je i dok sam ga izvlačio iz mase, u tim trenucima je trajao najveći sukob, gde bih sigurno zabeležio dobre kadrove. Ipak, u tom trenutku mi nije bilo važno da imam dobru fotografiju, već da pomognem ljudima," dodaje.
Podsetnik na jedinstvo
Na pitanje koja mu je omiljena fotografija ili koji je to događaj koji je fotografisao, a za njega bio naupečatljiviji, Radulović kaže:
"Ne bih mogao da izdvojim neku od njih, ali ono što je tada bilo mnogo izraženije jeste to jedinstvo ljudi koji su zajedno verovali da se bore za ciljeve."
Nismo branili parče zemlje i betona
A šta je to što smo tako odlučno branili? - pita Cerovina, sa druge strane.
"Parče zemlje i betona, ne deluju kao zadovoljavajući odgovor. Ono što je bilo ugroženo, stvar je duha, više nego materijalnog. To je ono što smo gradili godinama. Naši odnosi i vrednosti na kojima je naša zajednica počivala, bili su ugroženi, ali mi se nismo povukli.
Naprotiv. Zbili smo redove i mobilizacijom energije koja je u tim odnosima postojala, stvorili koheziju grupa i mase, koja je jedinstvom stala iza svojih ideala i borbe" - odgovara on na svoje pitanje.
Poziv na mobilizaciju za buđenje svesti o vrednostima važnim da sačuvamo i negujemo
Ova dvodnevna manifestacija kulturnog skloništa je, objašnjava - "otvoreni poziv na mobilizaciju, ništa manje radikalno od ove na fotografijama":
"Ali, sada usmerenu na borbu za kulturu i buđenje svesti o vrednostima koje nam je važno da sačuvamo i negujemo."