Prvi monah posleratnih prizrenskih bogoslovaca danas rukopoložen u jerođakona
vesti 29.05.2022 KoSSev
Prvi učenik obnovljene Prizrenske bogoslovije, otac Vlasije, danas je primio svešteni đakonski čin u manastiru Visoki Dečani gde je prethodno i zamonašen.
Vladika Teodosije ga je rukopoložio za jerođakona i on ostaje u drevnom manastiru da služi.
Otac Vlasije je učenik treće generacije obnovljene Prizrenske bogoslovije, a prvi među đacima ove škole koji je krenuo monaškim putem.
Iz crkve su današnje rukopoloženje opisali kao „istorijski dan“, a prisustvovali su mu, odnosno sasluživali vladiki, igumani Visokih Dečana i Crne reke – arhimandrit otac Sava i otac Andrej, koji je tokom školovanja bio i razredni starešina mladom jerođakonu.
Inače, otac Vlasije je potekao iz svešteničke porodice, a njegovi roditelji – otac Miroslav i majka Ivana, prisustvovali su rukopoloženju u Dečanima danas.
U Prizrenskoj bogosloviji od obnove 2011, ovog meseca je završila 7. generacija učenika, njih ukupno 70 mladih sveštenika.
Škola Svetih Kirila i Metodija osnovana je 1871. godine kao prva srednja škola na srpskom jeziku na teritoriji tadašnjeg Osmanskog carstva.
Prizrenac Sima Andrejević Igumanov, ima najveću zaslugu za otvaranje ove škole, koji je, u tuzi za sopstvenom izgubljenom decom, osnovao zadužbinu kojoj je zaveštao sav svoj imetak.
Bogoslovija je bez prestanka radila do 1999. godine, kada su profesori i đaci evakuisani u Niš. Tada su u njene prostorije ušli prizrenski Srbi, proterani iz svojih domova, oni koji nisu otišli iz svog grada.
U martovskom pogromu 2004. kompleks zgrada je zapaljen i uništen. Rekonstruisana je 2010. godine zahvaljujući donacijama EU, Srbije, Rusije i Norveške, a potom je, nakon obnove, 2011. godine Bogoslovija primila prve đake nakon sukoba.
Prva generacija bogoslova posle sukoba maturirala je u Prizrenu 2016. godine. Bio je to do tada najduži period od 12 godina kada su prostorije škole bile nepristupačne za đake Bogoslovije.
Prizrensku bogosloviju završili su, ili su bili njeni profesori, gotovo sve najvažnije ličnosti srpskog crkvenog života i novije istorije, a među njima patrijarsi Varnava, Gavrilo Dožić, patrijarh Pavle i prethodni patrijarh Irinej.