“Problem korišćenja službenih jezika u policiji i institucijama, ne pokazuje trend poboljšanja”

vesti 25.06.2020 Radio Kontakt Plus

Kvalitet prevoda dokumenata u regionu Sever je veoma loš, broj prevodilaca je nedovoljan, a pravo na upotrebu ćiriličnog pisma, garantovano zakonom i ustavom se ne koristi. Moramo se boriti da se ispoštuju zakonu i ustav, koji garantuje pravo srpskog jezika kao drugog zvaničnog na Kosovu, rečeno je, između ostalog, na  završnoj konferencija u okviru projekta "Unapređenje upotrebe službenih jezika u radu Кosovske policije na severu Кosova", u organizaciji Centra za zastupanje demokratske kulture (ACDC).

Na konferenciji je bilo reči o rezultatima projekta, problemima prilikom upotrebe ćiriličnog pisma u radu policije i predloga proisteklih analiziranjem trenutnog stanja.

Branislav Radović, portparol Kosovske policije za region Sever, ističe da se pravo garantovano ustavom ne koristi. 

“Upotreba ćirilice, kada se radi o zvaničnim izveštajima u Kosovskoj policiji je mala, minorna.  Stiže nam mnogo izveštaja i obrazaca, u kojima se koristi samo latinica, što ne predstavlja neku diskriminaciju, ali svakako, naše ustavno pravo bismo morali da iskoristimo, da se ljudima objasni da oni imaju pravo na to, da nema nikakvog straha. Međutim, nije se to postavljalo kao neko pitanje. Imamo problema i sa prevodiocima, možda ih je nedovoljan broj. Oni zaista prevode korektno, ne znam koliki je broj tih ljudi, ali je nemoguće prevesti tolika dokumenta, pa se često koristi google prevodilac, koji je netačan, nerazumljiv,  ima tu dosta stvari”, kaže Radović. 

U cilju rešavanja ovog problema, Radović smatra da treba iskoristiti poverenika za jezike pri Kancelariji kosovskog premijera.

“Trebamo koristiti njegovu snagu, jer on ima, kroz Vladu Kosova verovatno ili institucije koje odlučuju o tome, da makar neke inicijative sprovodimo. Naše je da objasnimo ljudima šta to znači, nije samo da se slepo završe poslovi, da jezik ostaje po strani, a to je ustavno pravo”, rekao je Radović. 

Poverenik za jezike pri Kancelariji kosovskog premijera, Slaviša Mladenović  ističe da se mora uložiti mnogo veći napor za poštovanje Zakona o upotrebi jezika.

“Oči i uši Kancelarije poverenika za jezike i institucija su građani i nevladin sektor, koji treba da ukazuju na probleme i da reaguju onog trenutka kada se sa problemom suoče. Nismo svesni koliko je primera da ljudi reaguju i na prvu problem bude rešen, ali mi najčešće odaberemo da problem prećutimo, da ne reagujemo i stvaramo utisak da nam jezik i nije bitan, a nije baš tako”, rekao je Mladenović. 

Rešenja su slična, kako za problem odnosa prema građanima, tako i za unutrašnje funkcionisanje policije, u prvom redu obuka u službi i u policijskoj školi, napominje Mladenović. 

Prema njegovim rečima, da bismo imali spreman policijski kadar, moramo se na dugoročnom planu baviti obrazovanjem i imati policijske službenike koji spremni dolaze u policijsku školu sa predznanjem drugog službenog jezika.

“To bi, po nama, trebalo i da bude uslov za prijem u policijsku službu, jer bi umnogome olakšalo funkcionisanje policije i njen odnos prema građanima. Takođe, konačno rešenje je definisanje i usvajanje procedura za komunikaciju sa građanima, medijima i za internu komunikaciju, koje trenutno u policiji ne postoje. Problem sa korišćenjem jezika u policiji i u institucijama uopšte, ne pokazuje trendove poboljšanja. Nažalost, trendovi i vreme  rade protiv nas. Što je kadar stariji i što vreme više prolazi, oni ljudi koji govore oba službena jezika odlaze u penziju. U policiji će taj problem biti još i naglašeniji onog trenutka kada zakon o ranijem penzionisanju policijskih službenika, koji je već nekoliko godina u pripremi, bude usvojen. Upravo onaj deo policije koji je sposoban da komunicira na oba službena jezika će otići u penziju, a veoma je mali broj mladih kadeta koji su sposobni da komuniciraju na drugom službenom jeziku”, istakao je Mladenović. 

Smatra da je za rešenje problema upotrebe srpskog jezika u policiji potrebna dugoročna strategija. 

Prema njegovim rečima, zahtevali su da Kosovska policija organizuje jezičku obuku službenika i da Akademija za javnu bezbednost uvede službene jezike kao obavezan predmet u obaveznoj obuci policajaca.

“Odluka odbora policijske akademije da uvede službene jezike kao predmet stoji još od 2018. godine, deo tog programa je sada i akreditovan, međutim, i dalje očekujemo da časovi srpskog i albanskog jezika u policijskoj školi krenu”, rekao je Mladenović.  

 Dušan Radaković, direktor ACDC ističe da svako od nas mora da prijavi kada primeti kršenje prava, navodeći kao primer kosovsko Ministarstvo zdravlja, koje u vreme pandemije korona virusa nije izdavalo saopštenja na srpskom, već samo na albanskom jeziku.

“Moramo od nas da krenemo, da se borimo da se ta prava koja imamo kroz zakone ispoštuju. Ništa drugo ne tražimo, samo da se ispoštuje ono što piše u zakonu i ustavu, koji garantuje pravo srpskog jezika kao drugog zvaničnog na Kosovu.  Pravo na jezik se krši u bankama, opštinama, poreskoj upravi, u svim ministarstvima i institucijama i ljudi olako prolaze, samo da bi završili posao”, naglašava Radaković.

Navodi lični primer sa Rajfajzen bankom, na čijem sajtu nije bilo obaveštenja na srpskom jeziku, a tri sata po uloženom prigovoru, problem je rešen.

Glavna adresa za rešavanje ovog problema treba da bude poverenik za jezike pri Kancelariji kosovskog premijera, smatra Radaković.

Ističe da je veoma važno usvajanje strategije za upotrebu srpskog jezika.

“Apel institucijama i Srpskoj listi i svima koji su deo političkog establišmenta i političkih partija, da porade na tome da se usvoji strategija za korišćenje srpskog jezika u institucijama, da to bude zvanično zakonom regulisano, i kao krovna organizacija, poverenik za jezike. Svako ko ima neki problem da ga prijavi, mislim da na taj način možemo da rešimo ovaj problem. Krenulo je od suda, korišćenje ćiriličnog pisma, koje je naše zvanično pismo. Nije lako, znamo da na primer opština Južna Mitrovica odbija da primi bilo kakav podnesak od suda koji je na ćirilici. Ali, to je borba, to je zakonom garantovano i traži se, nakon toga prijava, zašto nisu prihvatili zakonski itd. Sve može kad se hoće. Nije lako ni policiji, i policajci sami su donekle pritisnuti da moraju da pišu latinicom. Ali tu smo, da pokrene svaki od njih, da traži da zvanično srpsko pismo bude ćirilično, i biće korisno za sve nas da pišemo našim jezikom”, rekao je Radaković.

Veroljub Petronić iz nevladinog sektora sa severa Kosova smatra da ‘igra prevoda’ za posledicu ima loše tumačenje koje potom dovodi do pogrešnih odluka u vezi bilo čega, pogotovo kad je reč o policiji, zatim tumačenja sudskih rešenja, naloga itd.

“Kako rešiti problem? Treba prijavljivati kršenje upotrebe jezika Kancelariji poverenika za jezike, jer, što više prijava bude bilo, mi, kao nevladin sektor, kao i sami građani, možemo da izvršimo uticaj na institucije da moraju da poštuju zakone Kosova o upotrebi prava na jezike manjina, jer to je propisano i ustavom i zakonima i oni moraju da se poštuju”, podvukao je Petronić.

Inicijativu o upotrebi srpskog jezika  ACDC planira da nastavi i u opštinama na severu Kosova.

“U opštinama na severu Kosova je problem što, kada dobijaju uputstva, sve dobijaju na katastrofalno lošem srpskom jeziku, često je u pitanju gugl prevod sa albanskog. I u toj sferi da pomognemo opštinama, da se poveća broj prevodilaca. Mislim da mora strateški da se radi, još dosta vremena će sigurno trebati da se sve na pravi način reši. Zakoni su katastrofalno prevedeni, Krivični zakon Kosova takođe… Mnogo još vremena treba, ali mislim da svako od nas, kao i svaka institucija, treba da se potrudi, da ispravljamo i prijavljujemo  greške”, zaključio je Radaković.