Priština traži predmete iz beogradskih muzeja

vesti 20.05.2021 Tanjug, Politika, Radio Kontakt Plus

Direktor Narodnog muzeja Kosova Ajet Ljeci uputio je pismo direktorkama Narodnog i Etnografskog muzeja iz Beograda i predsedniku SANU, u kome traži da se Prištini vrate arheološki i etnografski artefakti, koji se i dalje čuvaju u Srbiji.

U pismu se direktorke muzeja Bojana Borić Brešković i Tijana Čolak Antić, kao i predsednik SANU Vladimir Kostić, podsećaju da imaju obavezu da vrate artefakte iz arheološke i etnografske zbirke sa Kosova.

„Iako su uzeti iz kolekcije krajem 90-ih godina zbog privremene izložbe u centralnoj Srbiji, uz obavezu da se vrate, artefakti se i dalje nalaze u vašim uvaženim muzejima”, napisao je Ljeci u pismu, prenosi Tanjug.

On navodi tri obaveze Beograda, a to su transfer artefakata do izložbe i njihov povratak u muzej, poštovanje Uneskove konvencije o merama zabrane i sprečavanja ilegalnog uvoza i prenosa vlasništva čija je Srbija potpisnica i Aneks 5, član 6 Ahtisarijevog plana koji podrazumeva da Beograd vrati delove zbirke pozajmljene zbog izložbe.

Ljeci navodi da se u beogradskim muzejima nalazi ukupno 1.247 artefakata iz arheološke i etnografske zbirke.

„Da bih ispunio ovu obavezu, predlažem osnivanje radne grupe sastavljene od predstavnika četiri muzeja - Narodnog muzeja Kosova, Etnografskog muzeja Kosova, Narodnog muzeja u Beogradu i Etnografskog muzeja u Beogradu, kao i međunarodnih stručnjaka muzeologije”, rekao je Ljeci i dodao da bi njihov zadatak bio izrada plana i nadgledanje procesa povratka svih artefakata u Prištinu.

Ministarstvo kulture Srbije: Zahtev Prištine za povraćaj artefakata skretanje pažnje sa ugrožavanja srpske kulturne baštine na KiM

Ministarstvo kulture i informisanja Srbije povodom zahteva Prištine za „povraćaj artefakata“, ističe da je očigledno reč o još "jednom u nizu zloupotreba kulture radi promocije jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije i fabrikovanja lažnog legitimiteta navodnih institucija".

Kako se ističe, u kontekstu kada se na međunarodnom planu jasno prepoznaje ugroženost kulturne baštine na prostoru Kosova i Metohije od organizovanog rušenja, vandalskih ispada nad verskim i kulturnim objektima, pa sve do infrastrukturnih projekata u funkciji ugrožavanja kulturne baštine, koja traje više decenija, zahtevi institucija u Prištini isključivo su u funkciji skretanja pažnje sa ugrožavanja kulturne baštine, i stvaranja privida brige o kulturnom nasleđu.

"Uočljivi su brojni falsifikati i izvrtanja koja se u zahtevu podmeću, kao što su navodni sporazumi među institucijama, preko neprimenjivosti UNESKO konvencije na koju se referiše i koja se pominje samo zato da bi se ime ove organizacije zloupotrebilo, pa do izvrtanja u slučaju pozivanja na Ahtisarijev plan. Imajući sve ovo u vidu, Ministarstvo kulture i informisanja smatra da ovakvi slučajevi samo još jednom potvrđuju ugroženost kulturne baštine i Republika Srbija nastaviće da posvećeno štiti kulturno nasleđe od svih nasrtaja i pokušaja zloupotrebe i uništavanja", stoji u saopštenju.

Kancelarija za KiM: Ne poznajemo kategoriju „kosovskog“ kulturnog nasleđa

“Кosovo i Metohija je i po Ustavu Srbije i po međunarodnom pravu deo teritorije Republike Srbije i kao što ne priznajemo samoproglašenu takozvanu 'kosovsku' državnost, ne poznajemo ni kategoriju 'kosovskog' kulturnog nasleđa, a svi artefakti koji potiču sa teritorije naše autonomne pokrajine Кosovo i Metohija jesu deo kulturnog i istorijskog nasleđa Srbije”, reakcija je iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju, povodom “zahteva Nacionalnog muzeja Kosova kojim se traži od Srbije povratak artefekta arheološke i etnološke zbirke”    

Kako se navodi, Beograd opravdano strahuje da bi kulturni i arheološki artefakti poreklom sa Кosova i Metohije bili ugroženi, “jer nam iskustvo pokazuje kakav je destruktivan odnos institucija u Prištini prema kulturno-istorijskom i verskom nasleđu države Srbije”. 

U saopštenju se ističe da su posebno ugroženi spomenici koji ulaze u kategoriju srpskog hrišćanskog nasleđa na Кosovu i Metohiji, gde se podseća da je samo od početka ove godine zabeleženo jedanaest napada na objekte i imovinu Srpske pravoslavne crkve. 

“Odnos Prištine prema jednom od najdragocenijih kulturno-verskih spomenika na Кosovu i Metohiji, koji je deo i svetske kulturne baštine, manastiru Visoki Dečani, do te mere je nehajan i anticivilizacijski da ga je organizacija ‘Evropa nostra’ nedavno, opravdano uvrstila među sedam najugroženijih kulturno-istorijskih lokaliteta na našem kontinentu.”  

Priština, kako upravo pokazuje primer manastira Visoki Dečani, nije spremna da poštuje ni sopstvene zakone i najviše pravne odluke, ako su one na korist SPC, srpskog naroda i očuvanja njegovog kulturnog, istorijskog i verskog nasleđa, dodaje se u saopštenju i naglašava da su “nevalidni svi argumenti” kojima „Nacionalni muzej Кosova“ traži srpske kulturno-istorijske artefakte. 

“Prvi argument je pozivanje na sporazumno ustupanje artefakata potpisano između dve kulturne institucije Republike Srbije, a danas te predmete potražuje kulturna institucija koja je, i sa stanovišta Ustava Srbije i sa stanovišta međunarodnog prava, nepostojeći entitet. U drugom argumentu se takozvani ‘Nacionalni muzej Кosova’ poziva na konvenciju Uneska, međutim samoproglašeno takozvano ‘Кosovo’ niti je država, niti članica Uneska, a predmeti o kojima je reč su poreklom sa teritorije Republike Srbije i danas se nalaze u zemlji porekla. U trećem argumentu se takozvani ‘Nacionalni muzej Кosova’ poziva na Ahtisarijev plan, koji, podsećamo, Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija nikada nije usvojio”, navodi se u saopštenju. 

Beograd je dosledno opredeljen za to da se sve nesuglasice sa Prištinom rešavaju u dijalogu, koji se trenutno odvija uz posredovanje EU, i pitanje kulturne baštine svakako zaslužuje da bude predmet dijaloga i ono ne može biti rešavano jednostrano, mimo uspostavljenog procesa normalizacije odnosa i mimo nespornih činjenica, zaključuje se u saopštenju.