Priština i Tirana spremaju nove sporazume kojima se sve bliže povezuju naočigled EU

vesti 19.08.2020 Novosti / Radio Kontakt Plus

Pet meseci nakon što je kosovski energetski operater primljen u Evropsku mrežu prenosnog sistema, čime je ujedno napustio i regulatornu mrežu Srbije, iz Prištine se najavljuje da će sredinom septembra sa Tiranom biti potpisan sporazum o izgradnji hidroelektrane koja će se graditi u Albaniji, a za potrebe Kosova.

 

Učestvujući u dijalogu sa Beogradom o normalizaciji odnosa, u kome se nije daleko doguralo, kosovska strana je sve vreme paralelno i ni najmanje potajno, jačala veze sa Tiranom, u čemu se poprilično odmaklo.

Spajanje kosovskog elektroenergetskog tržišta sa Albanijom, u perspektivi, biće samo jedan u nizu koraka koji se preduzimaju i iz kojih je proisteklo oko 80 sporazuma, pišu današnje Novosti.

Njima će se, sredinom septembra na sastanku dveju vlada u Skadru, pridodati dogovori o železnici, kao i objedinjavanju carinskog dogovora vezanog za luku Drač i priznavanju zajedničke dokumentacije za izvoz i uvoz.

Osim toga, u planu je i održavanje prvog kongresa gradonačelnika Albanije i kosovskih gradova, tokom novembra u Tirani. 

Paraf u Prizrenu

Deklaraciju o strateškom partnerstvu između Kosova i Albanije još pre šest godina potpisali su tadašnji premijer prištinskih institucija, Hašim Tači i albanski premijer, Edi Rama, na prvoj zajedničkoj sednici dveju vlada.

Tada su sklopljeni i sporazumi iz oblasti saobraćaja, infrastrukture i trgovine, a dogovoreno je i osnivanje zajedničkog fonda za Preševsku dolinu.

(image)

Foto: Flickr

Prema oceni istoričara Nemanje Starovića, sve inicijative kojima svedočimo poslednjih godina, od infrastrukturnog umrežavanja, preko povezivanja elektroenergetskih mreža, izgradnje integrisanih graničnih prelaza, pa do uspostavljanja zajedničkih diplomatskih predstavništava Tirane i Prištine, dokaz su za to da se paralelno sa konsolidacijom zamišljene državnosti Kosova živo radi na stvaranju "Velike Albanije".

Albanski istoričar: Dečani su nasleđe Kosova

Na Kosovu i Metohiji, UNESCO prepoznaje srpsko i otomansko nasleđe, a Albanci nisu uspeli da podignu ništa starije i vrednije od spomenika Bilu Klintonu. Ko nema svoju kulturu, mora da otima tuđu.

(image)

Foto: Radio Kontakt Plus

Ovako je juče srpski ministar odbrane, Aleksandar Vulin, reagovao na izjavu albanskog istoričara Muhameta Malje, da manastir Visoki Dečani "predstavlja nasleđe Kosova, a ne Srbije".

Vulin je dodao i da se zato "Albanci trude da uđu u UNESCO kako bi baština Srbije, Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda postala nasleđe Kosova i Kosovara", a da će Beograd nastaviti da se bori "za čuvanje svedočanstava našeg trajanja".

Radovi na izgradnji puta Dečane-Plav u blizini zaštićene zone manastira Visoki Dečani, inače, nastavljeni su i pored zahteva kosovskog premijera, Avdulaha Hotija, da se obustave.

Gradonačelnik Dečana, Baškim Ramosaj, rekao je da su radovi nastavljeni jer "ne utiču na manastir".

Iz Hotijevog kabineta naveli su da nemaju saznanja da su radovi nastavljeni.

Inače, svetinju od juče čuvaju ponovo italijanski vojnici, koji su punktove preuzeli od moldavskih kolega iz KFOR-a.