Predstavljena Platforma praktičnih politika srpske zajednice na Kosovu

vesti 27.07.2016 Radio Kontakt Plus

Na završnoj konferenciji Srpski dijalog forum u sklopu projekta ,,Zajednički glas' danas je predstavljena Platforma praktičnih politika srpske zajednice na Kosovu odn.strateški dokumenti “Snaga zajedničkog glasa: Analiza pet pitanja od ključne važnosti za Srbe na Kosovu' i ,, Predlog praktičnih politika za srpsku zajednicu na Kosovu”.

KOSOVSKA MITROVICA - Na završnoj konferenciji Srpski dijalog forum u sklopu projekta ,,Zajednički glas''  danas je u Kosovskoj Mitrovici predstavljena Platforma praktičnih politika srpske zajednice na Kosovu odn.strateški dokumenti  “Snaga zajedničkog glasa: Analiza pet pitanja od ključne važnosti za Srbe na Kosovu'' i ,, Predlog praktičnih politika za srpsku zajednicu na Kosovu”.

Pet identifikovanih ključnih pitanja  od važnosti za Srbe na Kosovu su  zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, ekonomski razvoj, obrazovanje I mehanizmi zaštite zajednice.

Dina Milovanović, jedna od autorki analize ,,Snaga zajedničkog glasa''  napomenula je da su ključna pitanja identifikovana  od strane Srpskog  dijalog foruma koji je osnovan na prvoj velikoj  konferenciji Zajedničkog glasa prošle godine u Gračanici I koji broji oko 50 članova predstavnika Srba sa Kosova.

Milovanović je objasnila da je  unutar Srpskog dijalog foruma  oformljeno 5  radnih  grupa  koje su se bavile ovim pitanjima a krajnji proizvod je upravo sadržajna analiza koja pruža  dobar uvid u stanje na terenu I  gde su pokušali da prikažu po tri problema za svaku od definisanih oblasti I daju konkretne  preporuke za njihovo rešavanje.

“U opštem smislu stanje na terenu uvek može biti bolje.  Postoji veliki broj nedostataka koji su prouzrokovani različitim stvarima – nedostatkom finansijskih sredstava, nedostatkom određene  implementacije zakona itd. Činjenica za svih pet polja je da mogu da se unaprede ali različiti ašpekti su na različitim nivoima razvoja I stepena implementacije” – kazala je Milovanović.

Ona je dodala da su pokušali da daju ideju na koji način bio mogla da se razvija buduća Zajednica srpskih opština (ZSO) , da ima neku početnu tačku koje bi politike mogla da postavi na ovih pet pitanja.

Nenad Maksimović autor dokumenta Predlog praktičnih politika za srpsku zajednicu na Kosovu i izvršni direktor Centra za mir i toleranciju (CPT) je napomenuo da su sve  oblasti date preporuke koje su realno ostvarljive I ne predstavljaju ‘spisak želja’, već uz adekvatan angažman svih društveno političkih činilaca mogu postati deo stvarnosti.

Neke od preporuka odnose se na  buduće unapređenje Zakona o službenim jezicima na Kosovu, kroz amandmane na postojeći zakonski okvir, kao što je pravno definisanje ćirilice kao službenog pisma u upotrebi na Kosovu, zatim preporuke za buduću ZSO itd.

Maksimović je istakao da formiranje ZSO suštinska neophodnost da bi se ova Platforma sprovela u delo, a  nužna je I koordinacija svih političkih činilaca na Kosovu I jedan mehanizam koji bi koordinisao sve napore, kako na lokalu, tako I na centrali.

“Ponudili smo rešenja koja prevazilaze granice opština I ovlašćenja I mogućnosti pojedinačnih entiteta I zbog toga smo Zajednicu videli kao jedan povoljan mehanizam koji će nekako koordinisati napore svih ovih činilaca da bi se Platforma sprovela u realnost. Da bi se Platforma sprovela u realnost nije nužan samo rad političkih predstavnika Srba na Kosovu već je suštinski bitno usključiti medije, nevladine organizacije, stručnu javnost, koji bi izašli sa konkretnim ponudama I preporukama za rešavanje, učestvovali zapravo u samom rešavanju, da bi izbegli situaciju otuđenosti političkog procesa od strane svih drugih činilaca osim nivoa najvećih poliičkih predstavnika” – istakao je Maksimović.

Izvršna direktorica  Centra  za orijentaciju društva (COD) Sanja Lazarević  kazala je da je projekat imao za cilj dijalog između Srba na Kosovu jer do sada nije bilo interakcije između Srba u nevladinom I javnom sektoru, na lokalnom I centralnom nivou I u procese odlučivanja za srpsku zajednicu nisu bili uključeni svi akteri.

Lazarević je istakla da su u ovom projektu bili uključeni svi akteri – Srpski dijalog forum, nevladine organizacije koje se bave ključnim temama od važnosti za srpsku zajednicu, lokalni I centralni političari, pojedinci I intelektualci koji se bave ovom temom.

Lazarević je rekla da se nije stalo sa analizom već se krenulo sa konkretnim predlozima, akcijama, merama I programima koji mogu koristiti svim organizacijama I institucijama da dalje rade I ostvaruju prava Srba na Kosovu.

Takođe, tim od 14 stručnjaka, članova Srpskog dijalog foruma posetiće u septembru  Brisel, gde će na visokom nivou lobirati, zagovarati politike kojima srpska zajednica teži.

“Sada imamo jasne ciljeve I ne želimo da imamo mrtvo slovo na papiru I nakon završetka projekta da se završi sa svim aktivnostima. Mi ćemo, COD, CPT  I ostale uključene  organizacije nastaviti da lobiramo, kroz razne mehanizme koje smo sami napravili I razne akcije koje smo sami sebi zadali, da pokušavamo I istrajemo u tome da ostvarimo prava Srba na Ksovu” – podvukla je Lazarević.

Pored Brisela, podršku će tražiti od svih relevantnih aktera, od  samih građana do institucija I međunarodnih predstavnika.

“Nama je u planu da tražimo podršku od međunarodne zajednice, lokalnih I centralnih institucija ali I od civilnog sektora. Ne smemo zaboraviti I građane u celom ovom procesu I u tom pravcu u toku rada na analizi pet ključnih pitanja imali smo otvorene diskusije sa građanima, da vidimo da li se oni slažu da su to teme koje su zaista bitrne za njihov održivi opstanak, ostvarivanje njihovih prava I sl. U ovaj proceš smo zaista uključili sve I od svih tražimo podršku” – kazala je Lazarević.

Sledeći korak nakon današnje konferencije je dodela tri granta od po 4 hiljade eura, uz podršku  Ministarstva za zajednice I povratak koje  sufinansira ovu  aktivnost. Grantovi se odnose na projekte ekonomskog razvoja, socijalne zaštite I izrade socijalnih karti I mehanizama  zaštite zajednice odn.poštovanje srpskog jezika u javnim institucijama.

Na ovom projektu koji je trajao 18 meseci, zajednički su radile  organizacije  Centar za orijentaciju društva(COD), Budućnost bez straha(BBS)  i Centar za mir i toleranciju(CPT), uz podršku kancelarije Evropske unije na Kosovu.