Politička situacija otežava pravljenje precizne razvojne Strategije za sever

vesti 29.08.2014 Radio Kontakt Plus

Trenutna politička situacija otežava pravljenje precizne razvojne strategije na severu Kosova, zaključeno je na debati održanoj na Kontakt Plus radiju, a koja je za temu imala ekonomsku situaciju na severu kosova, kao i potencijale za razvoj , prednosti i

Trenutna politička situacija otežava pravljenje precizne razvojne strategije na severu Kosova, zaključeno je na debati održanoj  na Kontakt Plus radiju, a koja je za temu imala ekonomsku situaciju na severu kosova, kao i potencijale za razvoj , prednosti i mane ovog dela Kosova.  

Član Privremenog organa SO Kosovska Mitrovica Dragan Radisavljević kazao je da  trenutna politička situacija diktira taj razvoj.

„Mi sami nismo sigurni o budućnosti i opstanku  u severnom delu, a onda je nezahvalno praviti preciznu strategiju jer nismo sigurni da nju možemo da ispunimo. Puno stvari je stavljeno na papir i ako se budu ostvarili uslovi to će biti prioritet, barem Mitrovice, rešavanja problema nezaposlenosti mladih ljudi, ali preciznu strategiju je nemoguće napraviti u ovim uslovima“, smatra Radisavljević.

Branislav Nešović, programski direktor NVO Aktiv iz Kosovske Mitrovice smatra da je propušten jedan dobar deo vremena, kada je Republika Srbija imala mnogo veći upliv na sever Kosova i kada je bukvalno kontrolisala čitavu situaciju što politički, što finansijski.

„U tom trenutku kada su davana velika finansijska sredstva meni se čini da su davana bez strategije. U tih petnaest godina veliki deo novca davan je za plate, što pre svega ide za privatnu i javnu potrošnju, a ne na neku vrstu strategije koja zapošljava ljude. To znači da ljudi nisu imali podsticaj da otvaraju mala i srednja preduzeća, već su se pre svega bavili trgovinom. Samim tim veliki deo novca vraćao se u Srbiju, pre svega kroz kupovinu robe“, naveo je Nešović.

On dodaje da na severu Kosova nije stvorena produktivna baza ni u jednoj oblasti, što je po njemu vid način stihijskog delovanja same države Srbije na severu Kosova.

 „Kada se moglo to se nije radilo, a čini mi se da će to sada ići mnogo teže, jer ima mnogo manje novca u opticaju. A novac od stranih fondova nikako ne može da dostigne one fondove koje je Srbija davala. Strategija nije postojala onda, ne postoji ni sada, kada se radi o programiranju fondova, pa čak i međunarodna zajednica to radi stihijski“, smatra Nešović.

Vidinka Marković, privatna preduzetnica iz firme „ Farma Laki“,kaže da privatnicima na severu Kosova ne odgovara trenutna situacija jer nemaju odgovarajuće tržište za plasman svojih proizvoda, kao i da im  je teško da budu konkurentani u odnosu na veće proizvođače iz Srbije, pa i sa juga Kosova.Ona ipak zaključuje da na severu Kosova ima dosta potencijala za razvoj poljoprivredne proizvodnje i  stočarstva, ali da je najveći problem u tome što ljudi neće da rade u ovom sektoru jer “svi više vole državni od privatnog posla“.