Podela ili „korekcija granica“ nije razmena teritorija, već stanovništva

vesti 24.10.2018 Radio Kontakt Plus

Posledice podele ili „korekcije granica“ kao potencijalnog rešenja za Kosovo bile bi ustavne promene u oba pravna sistema - srpskom i kosovskom; drastične demografske promene odn. pad srpske zajednice na 3%; kosovski Srbi bili lišeni pravnih mehanizama za zaštitu nevećinskih zajednica; napuštanje ZSO kao koncepta unutar Briselskog sporazuma; povlačenje srpskog institucionalnog prisustva na Kosovu; intenziviranje trenutno tihog iseljavanja, kao i moguća lančana rekacija u regionu - upozorili su danas predstavnici NVO Aktiv.

Aktiv je danas predstavio rezultate istraživanja "Potencijalni scenariji razgraničenja", dokumenta kojim se pokušava, na osnovu analize trenutnog dijaloga, predstaviti niz pretpostavki o tome šta bi podela mogla da obuhvati, sa naglaskom na posledice takvog dogovora za kosovske Srbe koji žive južno od reke Ibar.

U srpskoj zajednici na jugu Kosova postoji značajno manja podrška za ovaj plan, nego što se može pretpostaviti da postoji na severu Kosova, što je i logično, jer oni time ne dobijaju ništa, rekao je programski direktor NVO "Aktiv" Miodrag Marinković.

“Čega se boje? Boje se gubitka poslova, smanjenja mogućnosti za ostvarivanje svojih prava političkim sredstvima, umanjenog ljudskog potencijala. Tačnije, migracija koje će se intenzivirati u slučaju razgraničenja i boje se mogućnosti da će ovim planom da se otvori put Kosovu i Albaniji da ostvare svoje vekovne aspiracije o ujedinjenju” – rekao je Marinković.

Što se zaključaka tiče, u prvom redu je taj da ovo nije razmena teritorija, već stanovništva, rekao je Marinković.

“Migracije stanovništva  koje će biti uzrokovane ovim procesom biće značajnije i mnogo većeg intenziteta od proporcija promene teritorija. Govorim pre svega o srpskoj zajednici na jugu Kosova, albanskoj zajednici na severu Kosova, o srpskoj zajednici na jugu Srbije itd. Ovaj plan će dovesti do, za 21.vek  potpuno neprihvatljivog čina, a to je da se migracije stanovništva smatraju kao prihvatljivi proizvod političkih procesa” – kazao je on.

Glavni i odgovorni urednik RTV Kim iz Čaglavice Goran Avramović istakao je da Srbima južno od Ibra ostaje jedan jedini institucionalni, jak glas koji je vrlo direktno i otvoreno protiv ‘tragičnog’ scenarija podele, a to je SPC.

Zbog stava SPC Aleksandar Vučić neće primarno sasvim sigurno trpeti političke posledice, međutim, može da ima gomilu problema, za koje sam siguran da ih ne želi, kazao je Avramović. 

“Ozbiljno treba računati sa stavom SPC o rešenju, kakvo god ono bude, i ona prosto mora da bude pitana, šta god da bude rešenje, a nadamo se svi da će biti mnogo srećnije od ovog koji je danas pred nama. Jedino SPC zaista ovde kao institucija koja je neprekidno u kontinuitetu prisutna na terenu. Dok su po Beogradu palili strane ambasade i pljačkali prodavnice, monasi su ovde obilazili spaljene manastire, pravili prve fotografije, popisivali štetu, zbrinjavali povređene itd. Jedino SPC na Kosovu od srpskih institucija pamti svako dobro i svako zlo koje su Srbi i Albanci uradili jedni drugima. Ona, zato što može da razume i ima vekovno iskustvo, smatram da zaista ima pravo da učestvuje u procesu rešavanja svega ovoga” – podvukao je Avramović. 

Politički analitičar i profesor političkih nauka Beljulj Bećaj smatra da je pitanje razgraničenja/ korekcije/ podele  obezvredilo dosadašnji tok dijaloga, a samim tim i do sada postignute sporazume, poput recimo onog o ZSO.

Bećaj je mišljenja da je ova ideja opasna i da i budućnost Kosova zavisi od toga kako će se odvijati razrešenje ovog ‘čvora’.  

Međunarodna zajednica je ipak promenila kurs donekle, i drugačije gleda na mogućnosti koje su iznete kao tobožnji dogovor dva predsednika, ali taj dogovor ne znači dogovor naroda Kosova i Srbije, pogotovo ne Kosova, kazao je Bećaj. 

On je kazao da je međunarodna zajednica podelila političku scenu i zato snosi deo odgovornosti iz jako presudnog momenta, koji se, prema njegovim rečima, odnosi na odugovlačenje sa aktiviranjem Specijalnog međunarodnog suda za pretpostavljena krivična dela.

“Povezujem našu vlast i promenu vlasti i sa odgovornošću međunarodne zajednice da aktivira Specijalni sud, jer mislim da će njegovo aktiviranje pokrenuti lavinu pozitivnih promena na Kosovu i mogućnost da se durgačije, racionalnije traga za rešenjem u odnosu sa Srbijom. Ako građani Kosova izgube poverenje  u međunarodnu pravdu, na Kosovu može doći do destabilizacije odnosa,  jer će komandanti koji su proizveli serijsku proizvodnju lažnih veterana iskoristiti njih kao oružje za sebe. Zato je poslednji momenat da se međunarodna zajednica ozbiljno pozabavi ovim pitanjem, da aktivira Specijalni međunarodni sud i otvori novu stranicu u našem životu” – naglasio je Bećaj.

Šef Odseka za praktičnu politiku u NVO "Aktiv" Caleb Waugh je istakao da je najveći problem kada je reč o Briselskom dijalogu, nedostatak istog i nedostatak transparentnosti na političkom nivou i javnost nema uvid u to o čemu se zapravo razgovara. Isto je, kaže, i sa razgovorom o podeli.

“Mi krećemo od određenih pretpostavki što se toga tice, ali ne znamo tačno o čemu se tu radi i kako bi taj plan izgledao u praksi. To je problem i što se tiče Briselskog dijaloga, nema nikakve transparentnosti odn. ne postoji komunikacija sa narodom. Ako pitate običnog čoveka na Kosovu ili u Srbiji o čemu oni razgovaraju, kakav je oblik tog dogovora, nećete dobiti odgovor jer ljudi u stvari ne znaju, i to je jedan od najvećih problema” – kazao je Waugh.

U proteklih šest meseci, diskusije o potencijalnoj podeli ili „korekciji granica“ kao potencijalnom trajnom rešenju statusa Kosova su se intenzivirale i dobile na snazi među određenim političkim elitama u Beogradu i Prištini, kao i kod međunarodnih aktera.
Iako je koncept izuzetno mutan, ipak ga široki spektar političara i analitičara sve više vidi kao održivo rešenje kosovskog „problema“.
Iako je ideja stekla određeni politički zamah, ostaje nejasno šta bi to moglo da podrazumeva i kako bi se to primenjivalo u praksi.    
Konferencija  na kojoj su predstavljeni rezultati, održana je  u Centru građanske energije (CEC). 

Kompletan dokument sa rezultatima istraživanja "Potencijalni scenariji razgraničenja", možete naći na sledećem linku:  http://www.ngoaktiv.org/uploads/documents/.pdf