Počinje zimsko računanje vremena

vesti 26.10.2019 RTS

Zimsko računanje vremena počinje noćas u tri sata posle ponoći. Kazaljke na satovima noćas treba da se pomere za sat vremena unazad.

Letnje računanje vremena, uvedeno je u Srbiji u martu 1983. godine, kada su kazaljke prvi put pomerene za jedan sat unapred.

Na zimsko vreme se do 2006. godine prelazilo poslednjeg vikenda u septembru, kada je zbog usklađivanja računanja vremena sa Evropskom unijom pomereno za mesec dana.

Evropski parlament je u martu ove godine odlučio da će u zemljama Evropske unije od 2021. godine biti ukinuto pomeranje časovnika, a zemlje članice bi trebalo same da odluče da li će ubuduće koristiti letnje ili zimsko vreme.

Zimsko računanje vremena trajaće do poslednjeg vikenda u martu 2020.

Neke zemlje ne pomeraju kazaljke – Rusija, Kina, Indija, deo Južne Amerike, Južnoafrička Republika nikada ne pomeraju kazaljke, već su stalno u režimu zimskog, prirodnog računanja vremena.

Igranje sa vremenom – Pre osam godina Ruska Federacija je odlučila da trajno ostane na letnjem računanju vremena. Ali ta odluka nije bila dugog veka, pošto su se vrlo brzo predomislili. Već 2014. ruska Duma je izglasala da se trajno koristi zimsko vreme.

Kontroverze oko uticaja na zdravlje – Kad god se sat pomera, unazad ili unapred, mnogi se žale da im nije dobro. Osećaju se umorno, ispadaju iz ritma, menja se raspoloženje. Medicina se, međutim, nije egzaktno bavila ovim pitanjem, ali su pojedine studije utvrdile da se organizam tome privikava 15-ak dana. U svakom slučaju, navode lekari, pomeranje kazaljki ima zanemarljiv uticaj na organizam u odnosu na rad po smenama i promene vremenskih zona.

Pomeranje kazaljki sa smrtnim ishodom – U septembru 1999. Zapadna obala je još bila na letnjem računanju vremena, dok je Izrael pomerio časovnike za jedan sat unazad. Teroristi sa Zapadne obale su pripremili tempirane bombe i prokrijumčarili ih u Izrael. Međutim, pošto nisu znali za promenu vremena, bombe su eksplodirale sat pre nego što su planirali, dok su ih još postavljali. Poginula su trojica terorista koji su planirali da ubiju 2.000 ljudi.

Istorijat – Američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin prvi je u 18. veku spomenuo mogućnost pomeranja kazaljki kako bi se efikasnije iskoristio dan. Prva zemlja koja ga je poslušala i koja je na osnovu te ideje počela računanje vremena bila je Kanada. U Evropi prva to čini Nemačka, a za njom i Francuska, Velika Britanija i Austrougarska i to za potrebe uštede energije tokom Prvog svetskog rata.

Sedamdesetih, kada je tokom energetske krize nafta značajno poskupela, pojedine države su ponovo uvele letnje vreme iz istog razloga – da im više novca ostane u džepu. Kolike su zaista uštede, nema preciznih istraživanja.