Patrijarh Irinej: Državni vrh se hrabro bori sa problemima na KiM
vesti 05.04.2018 RTS, Tanjug
BEOGRAD - Kosovo i Metohija je naša najveća rana, kaže srpski patrijarh Irinej i ističe da mu je drago što vidi da se vrh države ozbiljno i hrabro bori sa problemima na tom prostoru.
"Drago mi je što se vrh naše države ozbiljno i hrabro bori sa problemima KiM. A čini mi se da se malo i situacija u svetu menja. Ne nekog velikog koraka, ali je to ipak prisutno. Dobijamo utisak da se oni menjaju u korist našeg naroda. Kakve će plodove to doneti, ostaje da se vidi", rekao je patrijarh Irinej.
Ne sumnja, ističe, u veliki napor koji čini državni vrh da odoli tom, kako kaže, velikom iskušenju i da pojedine zemlje promene svoje mišljenje i stavove o Kosovu i Metohiji.
"Verujem da će njihov napor doneti ploda, kao što verujem da će mnoge države koje su se pokazale kao teški neprijatelji videti situaciju i da će zauzeti drugačiji stav", rekao je patrijarh u vaskršnjem intrvjuu za Televiziju Hram.
Nažalost, ističe patrijarh, KiM je naša velika rana.
"Ono što se danas dešava na KiM, današnje stradanje Srba, pravoslavlja na KiM možda je najveće u odnosu na stradanja koja su bila u prošlosti. Mislim, ne grešim, da je sadašnje stradanje pravoslavlja na KiM najveće stradanje u istoriji", naveo je patrijarh Irinej.
Kao jednu od velikih tragedija navodi to što je narod prognan sa KiM i čini mu se, kaže, da je sadašnji egzodus možda najveći u istoriji KiM.
"Nažalost, neke države koje smo smatrali prijateljima pokazalo se da nam to nisu bile ili to bar danas nisu. I to je veliko razočaranje i izvesno otrežnjenje zbog nekih stvari, da ne kažem zabluda", naveo je patrijarh.
Prvi među arhijerejima ističe da ne može da zamisli Srbiju bez KiM.
"Srbiju bez Dečana, Pećke patrijaršije, Gračanice, Bogorodice Ljeviške i drugih svetinja naših, ni Kosovo koje je zaliveno krvlju onih koji su ga branili od neprijatelja i koji su ostavili svoje kosti na toj svetoj zemlji, da jednoga dana ne bude Srbija", rekao patrijarh.
Crkva se, kaže, nada da to nećemo doživeti.
"Stav Crkve po pitanju KiM jasan kao dan, kao sunce..."
Stav Crkve po pitanju Kosova i Metohije je jasan, jasan kao dan, kao sunce, jer SPC je svoju istoriju počela na tom prostoru, na kojem je Pećka patrijaršija bila i ostaje rezidencija srpskih patrijaraha i Srpske crkve, poručio je srpski patrijarh.
Pita koliko se Srpska crkva nada pomoći jedne ispravne politike sveta u kome živimo i odgovara da se Srpska crkva nada samo u svoje svete na Kosovu i Metohiji.
Na KiM su sveta tela Stefana Dečanskog, tamo su, kaže, tela mnogih srpskih arhiepiskopa i patrijaraha, ali i mnogih svetih mučenika, koji su se žrtvovali za KiM.
"Verujemo koliko u ovaj svet, toliko u pomoć Božju i nebeske Srbije da Kosovo ne ode u ruke, nažalost, nehrišćana. Priča njihova da im je stalo do naše svetinje je samo priča. Istorija zna kakvi su odnosi bili i šta su mnogi nehrišćani činili na KiM", naveo je patrijarh.
Podsetio je da su mnoge crkve porušene, mnogi proterani, a da ne govorimo, kaže, šta se desilo u našem vremenu.
"Koliko kuća je spaljeno i uništeno, koliko imanja uništeno, koliko crkava spaljeno i srušeno. A to sve svedoči da je Kosovo otišlo u nečije ruke druge, da tu nema mesta i opstanka srpskom narodu. To nije priča, tome svedoči istorija, a pogotovo istorija posle događaja i onog čemu smo svedoci u našem vremenu", rekao je poglavar SPC.
Zato će, poručio je, Crkva uvek stati u odbranu Kosova i Metohije, naših svetinja i mnogobrojnog naroda koji je tamo ostao.
"Njih moramo pomoći da opstanu tamo i motivisati one koji su napustili KiM, a nisu ga napustili od 'zlatih kolača', da se vrate svojoj postojbini, svojim korenima, svetinjama i grobljima. To će biti naporan trud i podvig, ali verujemo da neće ostati bez ploda", naveo je prvi među arhijerejima SPC.
O predlogu promene Ustava SPC na majskom zasedanju Saboru
Patrijarh je najavio da će na prolećnom zasedanju Sabora biti izneti mišljenja i stavovi o predlozima za promenu Ustava SPC, ali ne veruje da će taj najviši crkveni akt tada biti i usvojen, već će to, kaže, verovatno biti naredne godine.
U vaskršnjem intervjuu za TV Hram, patrijarh je naveo da Ustav nije dogma, već da reguliše život, a da život piše Ustav.
"Naravno, zasnovan je na principima – kanonskim, pravnim, moralnim i Crkva je pozvana da to reguliše kroz Ustav i svoj zakon", naveo je poglavar SPC.
Kaže da lično smatra da je važeći Ustav SPC dobar i podseća da su na njemu radile poznate ličnosti iz oblasti Crkve, kanonisti i pravnici, kao i laici koji su upućeni u materiju.
Podsetivši da je aktuelni Ustav donet 1931, patrijarh kaže da su se čule priče da je zahtev za njegovu promenu došao pod uticajem Karlovačke mitropolije, ovog ili onog...
"To su priče bez argumenata. Ali kao što rekoh, to nije dogma. Ima stvari koje vreme donosi i odnosi sobom", kaže patrijarh i podseća da je već bilo takvih slučajeva posle, kako kaže, tzv. oslobođenja.
Neke stvari su, objašnjava, izmenjene tada i manje-više bile su materijalne prirode, što je bilo opravdano.
Kasnije se pojavilo mišljenje da neke stvari u sadašnjem ustavu treba promeniti.
"Na tome se radilo pet-šest godina, poslednje vreme je reaktivirano i došli smo do jednog predloga. To je samo još uvek predlog. Pozvani su episkopi, dobili su taj predlog da prostudiraju i da daju svoje mišljenje", rekao je patrijarh i objasnio da je u njemu zadržana suština aktuelnog ustava.
Lično, kaže, tom pitanju još nije poklonio dužnu pažnju.
"Izaći ćemo sa svojim mišljenjima, a da li će Sabor to da prihvati, jer biće prigovora... Mislim da neće moći ove godine, tako da će to verovatno biti naredne", kazao je patrijarh Irinej.
To je, dodaje, njegovo mišljenje, a da li će biti tako – videćemo.
"Želimo da budemo deo Evrope, ali ne pod uslovima koje nude"
Srpska pravoslavna crkva je i u prošlosti bila vrlo bliska Ruskoj crkvi i ruskoj istoriji, želimo da budemo deo Evrope, ali ne pod uslovima koje oni nude, poručio je patrijarh srpski Irinej.
"Bogu hvala, Rusija danas nije na kolenima, Rusija je miroljubiva zemlja i imaće razumevanja za naše potrebe kao i ranije što je imala i, ako to i bude potrebno, priskočiće nam u pomoć", rekao je srpski patrijarh.
Patrijarh je zapitao koji je to domaćin i državnik koji bi dao jedan veliki deo svoje otadžbine da uđe u neki savez.
"To je van pameti. Ja se nadam da će vrh naše države učiniti sve da odoli tom iskušenju, da nađe 'modus vivendi' kako da uspostavi odnose sa tim narodima, ali mora da zna i narod naš da nam je Rusija uvek bila prijatelj i u svakoj nevolji i iskušenju", rekao je patrijarh.
Naše nevolje su, kaže, vrlo velike i, kada je tako, treba da se obratimo onome ko nam pruža ruku, koju ćemo prihvatiti.
"Mi smo i danas i u prošlosti vrlo bliski Ruskoj crkvi i ruskoj istoriji. Te istorijske veze počinju od Svetoga Save. Od tada pa do dan-danas mi Ruse osećamo kao svoj narod koji nas sjedinjuje, pripadamo jednom slovenskom narodu, jednoj veri, crkvi i jednoj istoriji. Mnogo puta su Rusi u najkritičnijim trenucima u našoj istoriji stali iza nas, pomagali nam", naveo je prvi među arhijerejima SPC.
Istina, kaže, bilo je adekvatnih odgovora i od Srba prema Rusiji.
"Dakle, uvek smo bili bliski. Nama nisu strani ne evropski narodi. Mi smo u Evropi. Mi smo deo Evrope, deo kulture evropskih naroda. Dali smo svoj udeo toj kulturi i, naravno, koristili se plodovima te kulture, čime se i ponosimo", jasan je patrijarh.
Evropa je, dodaje, bar do danas bila hrišćanska Evropa, a šta će biti u budućnosti, ostaje da se vidi.
"Ima znakova kao da se Evropa hladi prema hrišćanstvu. Nju naseljavaju mnogi narodi koji su vezani za svoju veru i ostaje da se vidi kakva je budućnost evropskih naroda. Mi smo bliski tim narodima, želimo zajednicu sa njima", istakao je patrijarh Irinej.
Ukazao je da im nismo činili zlo, ali da smo, nažalost, doživeli, bar u naše vreme, teško zlo i nepravdu.
"Doživeli smo da su nas oni koje smo smatrali prijateljima uništavali, kažnjavali, rušili i palili i zato moramo biti obazrivi kada se orijentišemo kome biti bliži, a kome biti dalji. Želimo da budemo deo Evrope, ali ne pod uslovima koje oni nude", poručio je poglavar SPC.