OEBS: Do kraja godine priručnik o odgovornom izveštavanju sa preporukama o profesionalnom novinarstvu

vesti 08.09.2017 Radio Kontakt Plus

U organizaciji misije OEBS na Kosovu u Podgorici je prošle nedelje održan seminar o odgovornom izveštavanju o sukobu I ulozi medija u suzbijanju nasilnog esktremizma. Na trodnevnoj radionici  novinari iz različitih zajednica i predstavnici verskih grupa na Kosovu razmatrali  su bliže  veze, bolju komunikaciju  i jezik koji se koristi u medijskom izveštavanju.

Na petoj po redu, a ujedno i završnoj  radionici  održanoj krajem avgusta,  učesnici  su dali svoj doprinos izradi seta smernica za profesionalno izveštavanje, a koje se tiču svih  zajednica na Kosovu, kao I  preporuke za tačno i objektivno izveštavanje o nasilnom ekstremizmu.

Programski službenik u  Sekciji za medije misije OEBS-a na Kosovu Džemal Čalaković kaže za Kontakt Plus da je cilj seminara  bio prevashodno razgovarati o preporukama za priručnik o odgovornom izveštavanju i ulozi medija u suzbijanju nasilnog ekstremizma. 

On je najavio da će do kraja godine biti objavljen priručnik o odgovornom izveštavanju  sa preporukama  o profesionalnom novinarstvu usmerenom ka uvažavanju drugih. 

(image) “Mi još  od 2012.godine  radimo zajedno sa novinarima kroz radionice i seminare, na višim standardima u novinarstvu kao i  osetljivosti kada mediji izveštavaju o etničkim ili verskim zajednicama, nasilnom ekstremizmu i marginalizovanim grupama kao sto su  žene. Ove godine, što ce ujedno biti i rezultat ovog seminara, pripremićemo priručnik o odgovornom izveštavanju  koji će biti objavljen do kraja godine i koji ce sadržati sve preporuke o profesionalnom novinarstvu usmerenom ka uvažavanju drugih kao i poštovanju njihovih percepcija” – rekao je Čalaković.

Na pitanje  da li su i u kojoj meri novinari na Kosovu odgovorni kada je u pitanju izveštavanje o sukobu i u poslednje vreme aktuelnoj temi,  o verskom ekstremizmu, Čalaković ocenjuje da   se danas  retko  susrećemo sa govorom mržnje u medijima ili pozivanjem  na nasilje, što, jeste za pohvalu.

Čalaković smatra da  postoji ogroman pomak po tom pitanju u odnosu na ranije godine, ali da je njegov utisak da i dalje postoji potreba da odgovornijim izveštavanjem.

 “Jedan od glavnih problema je sto pojedini izvestaji svremena na vreme bespotrebno stavljaju akcenat na etničku ili versku pripadnost što dovodi do generalizacije i stereotipa.  Jedan konkretan primer su izveštaji o bezbednosnim incidentima gde se često navodi etnička pripadnost počinioca, iako možda sam incident nije etnički motivisan. Drugi problem je to sto novinari svesno ili nesvesno ne uzimaju u obzir to kako će neki izveštaj imati uticaj na društvo, tj.da li će voditi ka produbljivanju mržnje  ili pomirenju. I za kraj samo da naglasim da nisu svi novinari i mediji isti, neki su vrlo odgovorni, a drugi manje” – kazao je on.

Jedan od načina za poboljšanje rada novinara po njemu svakako su platforme za diskusiju kao što je i ovaj seminar, što je, smatra Calaković, odlično rešenje za razmenu mišljenja između novinara koji rade za medije na srpskom i albanskom jeziku. 

On je podvukao da mora postojati neka standardizacija  normi o odgovornom izveštavanju I izrazio uverenje da su novinari proširili svest o tome sta je to  što vređa druge zajednice, kao i kako  različite etničke ili verske grupe gledaju na te izveštaje.

“Iako postoje novinarski kodeksi, oni ne obuhvataju sve norme koje bi pospešile pomirenje, radije nego produbile konflikt. Moramo shvatiti da će priručnik koji pripremamo o odgovornom izveštavanju biti samo preporuka novinarima,  ali verujem da bi idealno rešenje bilo da se te preporuke usvoje od strane medijskih institucija kao što su Savet  za štampu ili Udruzenja novinara i tako postanu deo regulisanja medija” – naglasio je Čalaković.

(image) Predavač na seminaru, međunarodni stručnjak Davor Glavaš ocenjuje u izjavi za Kontakt Plus da su profesionalni standardi u medijskom izvestavanju ipak vidljiviji danas, nego što je to bio slučaj pre neku godinu.

Pa ipak, Glavaš ističe da još uvek ostaje otvorena tema I kada se trade o profesionalonim standardima u novinarstvu jer se menjaju načini na koji kreiramo I konzumiramo medijske sadržaje, kao I tema na koji način biti što profesionalniji u izveštavanju.

On je istakao da ne postoji nešto što je definisan set preporuka koje je dovoljno pročitati I očekivati da se situacija promeni od još koliko sutra, već je namera  napraviti nešto što sve veće redakcije ili novinarska udruženja u svetu imaju, a to su  preporuke za izveštavanje o situacijama koje u sebi imaju potencijal da budu doživljene kao konfliktne, ili ih publika doživljava kao moguće konfliktne.

Neke od preporuka I pravila o kojima se razgovaralo su koliko je važno da se ne mora uvek ili nužno isticati etnička nacionalna pripadnost žrtve ili počinioca nekog zločina, ukoliko to nije zaista ključno I bitno za shvatanje onoga što se dogodilo.

On je rekao da, bez obzira na dugi niz godina koje je proveo u novinarstvu,  svestan je koliko je teško u nekoj situaciji kada postoji manje više definisano očekivanje okoline o tome kako treba izveštavati, da postoje očekivanja da ćete se uključiti u obnavljanje sterotipa koji postoje od ranije I koje nije lako iskoreniti.

Glavaš kaže da postoji niz pravila koja se mogu staviti na papir, ali da smo svi  svesni  specifičnosti situacije na Kosovu I ističe da je takođe  svestan da je novinaru jako teško biti objektivan posmatrač događaja u sredini u kojoj živi.

“Zbog toga ne bi bio pravi format da mi o ovome razgovaramo kao o treningu na kome treba preneti neka znanja. Ovo je dijalog, razgovor  gde treba razmeniti iskustva o tome kako postupiti u određenoj situaciji, imati neku alternativu, videti na koji način bi u sličnim situacijama postupio novinar u nekoj većoj redakciji u svetu koji iza sebe ima desetine godina iskustva i  rada u izveštavanju u konfliktnim situacijama, bilo u svojoj državi ili u nekim drugim sredinama. Dakle, učiti na dobrim primerima iz drugih novinarskih praksi. Učiti, a ne preneti to na listu pravila koje ćemo prevesti na albanski I srpski I podeliti po medijskim redakcijama I to je to. Svesni smo da to ne funkcioniše na taj način” – podvukao je Glavaš. 

Ovogodišnji seminar u Podgorici okupio je oko 30 učesnika,  novinara, predstavnika medijskih institucija I verskih zajednica na Kosovu.