Obeležene Bele poklade u Velikoj Hoči i Orahovcu
vesti 07.03.2022 Radio Goraždevac
Tradicionalnim paljenjem vatre na trgu u Orahovcu i u nekoliko ulica u Velikoj Hoči, obeležene su Bele poklade, dan poznat u ovom kraju kao Proćka.
Bele poklade ili Proćka su poslednji dan siropusne sedmice kojom se pravoslavni hrišćani pripremaju za početak Velikog ili Vaskršnjeg posta. U siropusnoj sedmici se iz jelovnika isključuju meso i mesni proizvodi, a koriste se jaja, sir i mleko tj. tzv. belimrs. Tako se organizam priprema za post koji čine Velika četrdesetnica na koju se nadovezuje i Strasna sedmica.
Za Bele poklade se vezuju različiti običaji od kraja do kraja u kojem Srbi žive. U Orahovcu i Velikoj Hoči se čuva vekovima star običaj paljenja vatre kojem se najviše raduju deca. Deca se pripremaju danima i donose grane i smreku da se u večeri uoči početka posta pali vatra.
Osim paljenja vatre postoji niz običaja koji se praktikuju u kući, a vezani su uglavnom za korišćenje belog mrsa. Domaćice u nedeljno jutro mese pite i gibanice sa sirom i jajima, pa brašnjavom oklagijom udaraju momke i devojke u kući i komšiluku da bi se u narednoj godini oženili ili udali.
Prave se tiganjice, palačinke i druge prženice od testa sa jajima i mlekom, kuva se sutlijaš, mese kolači.
Pre zajedničke porodične večere koja se praktikuje u svakom domu, svi se okupljaju oko vatre na sokaku i dok vatra, koja simbolično spaljuje učinjene grehe gori, traže oproštaj jedni od drugih.
Onaj ko traži oproštaj govori tri puta: "Oprosti!" a dobija odgovor takođe tri puta: "Prosto neka ti je!"
U kući se oko trpeze ukućani mire jedni sa drugima i mole oproštaj jedni od drugih, grleći se i ljubeći, a najstarijim članovima se ljubi i ruka.
Za trpezom se obavlja poseban običaj neka vrsta takmičenja koji se naziva "amkanjejaja". U takmičenju učestvuju deca, a ponekad, radi šale, i stariji ukućani. Kuvano jaje se veže koncem i zakači za plafon. Domaćin ili domaćica zaljuljaju jaje u krug, a deca držeći ruke na leđima viču "am, am, am" i pokušavaju ustima da uhvate jaje. Ko uhvati jaje taj je pobednik i veruje se da će imati najviše sreće u narednoj godini. Tako se mrsnice završavaju kuvanim jajetom, da bi se na Vaskrs opet prvo omrsili kuvanim jajetom, ali tada ofarbanim u osvećenoj vodi.
Izmireni jedni sa drugima i ukućani i meštani ovih mesta dočekuju ponedeljak očišćeni od greha i zato se ovaj ponedeljak u narodu zove i čist ponedeljak.