Obeležava se 21 godina od usvajanja Rezolucije 1244 SB UN o Kosovu
vesti 10.06.2020 Kontakt Plus radio / RTS / Telegraf
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), pre 21 godinu, na današnji dan usvojio je Rezoluciju 1244, sa ciljem političkog rešenja krize na Kosovu, nakon bombardovanja, očuvanja međunarodnog mira, bezbednosti i osiguravanja slobodnog povratka izbeglica i raseljenih lica u svoj dom.
Ovom rezolucijom, odobreno je međunarodno, vojno i civilno prisustvo u tadašnjoj SRJ i uspostavljanje Privremene administrativne misije OUN na Кosovu (UNMIК), a Kosovo i Metohija su stavljeni pod mandat UN.
Rezolucija 1244 usledila je nakon saglasnosti tadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića na uslove koje su predložili finski predsednik Marti Ahtisari i bivši ruski premijer Viktor Černomirdin 8. juna, koji su uključivali povlačenje Vojske Jugoslavije sa Kosova i Metohije (aneks 2 rezolucije).
Usvajanju ovog akta prethodili su pregovori predsednika SRJ Slobodana Miloševića i Viktora Černomirdina, koji je bio predstavnik tadašnjeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina, a u pregovore je ušao po dogovoru sa Amerikom i EU.
Dogovor je postignut početkom juna, uz posredstvo specijalnog predstavnika Martija Ahtisarija, koji je predstavljao EU i UN.
Dokument o dogovoru Milošević-Ahtisari-Černomirdin, koji je prihvatila Narodna skupština, a zatim i Savezna vlada, bio je osnova za Rezoluciju 1244.
Rezolucija je doneta dan nakon potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu, kojim je okončano bombardovanje SRJ koje je trajalo 78 dana.
Usvojena je sa 14 glasova za i nijednim protiv.
Кina je ostala tada ostala uzdržana zbog kritikovanja NATO agresije, naročito zbog bombardovanja njene ambasade. Njeni predstavnici su izjavili da je sukob trebalo da reši Vlada SR Jugoslavije i njeni građani i da se suprostavljaju stranoj intervenciji. Međutim, kako je SRJ prihvatila mirovni predlog, Кina nije stavila veto na rezoluciju.
Vučić: Rezolucija 1244 jedini akt, novi niko nije predložio
Uvek ćemo imati snage da kažemo "ne" onome što je protivno našim nacionalnim i državnim interesima, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče u Nišu, govoreći o ovom aktu.
Rekao je da smo spremni za razgovor o Kosovu, ali ne i za ultimatume iz Prištine - da je jedini uslov priznanje od strane Srbije, uz neke dodatne njihove želje, vezane za teritorijalne apetite i aspiracije. Nada se i da ćemo imati za šta da odgovorimo sa "da", ali da takav kompromisni predlog još nije video.
Istakao je da Rezolucija 1244, ima svoje dobre strane, ali ima i delove za koje se naši protivnici drže.
Ipak, to je trenutno jedini važeći međunarodni dokument vezan za KiM.
Upitan da li je Rezolucija 1244 i dalje argument Srbije oko rešenja za Kosovo i kakvu ona snagu ima u Briselu i Vašingtonu, kazao da taj dokument ima svojih dobrih i loših strana, te ukazao da najveći deo onih koji pričaju o njoj taj dokument nisu ni pročitali.
Drecun: Dokument koji je prepreka onima koji bi želeli da Kosovo stekne članstvo u UN
Milovan Drecun, predsednik skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju, kaže za RTS da 1999. godine kada je "završena agresija NATO-a i usvojena Rezolucija 1244 usvojen je proces neizvesnosti o tome šta će se dešavati na i oko KiM".
On je gostujući u Dnevniku RTS-a izjavio da sama rezolucija je u nekim delovima bila poprilično nejasna, otvarala je mnoge dileme, bila je podmentnuta jedna tačka od strane francuskog i britanskog ambasadora.
"Odmah smo videli da se krenulo sa brutalnim kršenjem te rezolucije od strane predstavnika međunarodnog prisustva, posebno od šefova Unmika. Bilo je jasno da će vodeće zapadne zemlje posebno SAD, Velika Britanija i Fracnuska pokušati da dovrše ono što nisu uspeli zločinačkim bombardovanjem. Imali smo nastavak rata samo drugim sredstvima", naveo je Drecun.
Rezolucija 1244, kaže, priznaje naše granice.
"Mi smo članica UN, naša granica je na Prokletijama, a ne na Jarinju. Ona govori tome da će biti uspostavljene privremene institucije samouprave, i da će se tragati za konačnim rešenjem, a da to konačno rešenje može da bude samo autonomija unutar tadašnje SRJ. Međutim, postoji taj deo koji nosi oznaku 's1999/648', i to je ta francusko-britanska podmetačina gde je ubačeno nešto što je nazvano sporazumom, a što nije sporazum jer ga je Srbija odbila u Rambujeu i koji govori o tome da će biti postignuto konačno rešenje pozivajući se na taj dokument Medlin Olbrajt, ali ne u okviru, unutar SRJ, već na osnovu volje naroda, odnosno referenduma i želje Albanaca da se stvori nekakva država", ukazuje Drecun.
Koji članovi Rezolucije Srbiji "idu na ruku", a koji su "problematični"?
Kao problematični delovi Rezolucije 1244 izdvajaju se dva člana, Član 3 i Član 11.
Članom 3 se potvrđuje odgovornost SRJ za krizu, poziva se da prekine nasilje na KiM i da poverljivo započne povlačenje snaga.
Najveći problem po nas, je Član 11, u kojem se ostavlja mogućnost da se građani Kosova izjasne o statusu na referendumu.
Devet godina od Rambujea Albanci bez pravno validnog referenduma doneli su odluku pozivajući se na odluku iz 1999., koja je bila protivpravna u svakom pogledu.
Kompletan tekst Rezolucije 1244 danas je dostupan na sajtu Vlade Srbije.