O kavalu i srpskom kolu u Prištini
vesti 13.10.2020 RTV KIM
O očuvanju, prezentaciji i specifičnostima kavala i srpskog kola kao prepoznatljivim elementima nematerijalne kulture, u Srpskom kulturnom centru u Prištini govorili su rukovodilac nacionalnog ansambla “Venac” Miloš Cile Mitić i prvi profesor sviranja na kavalu Miloš Nikolić.
Srpsko kolo nalazi se na UNESCO-ovoj listi svetske nematerijalne baštine od decembra 2017. godine. Ansambl “Venac” se profesionalno godinama bavi očuvanjem i prezentacijom ovog vida kulturnog nasleđa.
“Mi veoma često mislimo da se element štiti tek onda kada je na rubu nestanka. Upravo je srpsko kolo pokazatelj da to ne mora biti slučaj. Element koji je sveprisutan u narodu je stavljen na UNESCO-vu listu i zaštićen”, rekao je Miloš Cile Mitić.
Zvuk kavala je u Sirinićkoj župi nekada okupljao stada i pastire. O sviračkoj praksi ovog instrumenta na Kosovu i Metohiji govorio je prvi profesor kavala u Srbiji Miloš Nikolić.
“Prvi pomeni o sviranju na ovom instrumentu u našim krajevima, potiču iz prve polovine 20. veka. Kaval je specifičan, jer prati ljudski glas i pesmu. Na nama je da sada negujemo tu tradiciju na pravi način. Njega nije lako svirati i to je još jedan od razloga zašto je bio ugrožen. Kada ne vežbate kaval, ne možete ga bez kondicije lako svirati”, naveo je Nikolić.
Kako bi se ovaj instrument očuvao, Srpsko etnomuzikološko društvo u saradnji sa ansamblom narodnih igara i pesama "Venac", organizovalo je radionicu sviranja i pevanja uz kaval u Gračanici i Štrpcu. Profesor kavala u Muzičkoj školi "Mokranjac" u Beogradu, doktor muzičkih umetnosti Miloš Nikolić, kazao je da su rešili da istraživanja prošire na područje celog Kosova.
“Kaval kao srpski tradicionalni instrument, pripada i drugim narodima Balkana. Nakon Drugog svetskog rata opala je praksa sviranja na kavalu, između ostalog i zbog ukidanja ovčarstva na Šar planini, jer je on pastirski instrument. Sada je došlo vreme da se sviranje na kavalu obnovi, naročito na Kosovu i Metohiji”, rekao je Nikolić.
Rukovodilac nacionalog ansambla “Venac" Miloš Cile Mitić, kazao je da su ciljevi organizovane radionice višestruki.
“Najbitniji je povratak kavala i kavalske svirke na Kosovo i Metohiju i u staru Srbiju, odakle je i poteklo to sviranje i gde mu je pravo stanište. Radionica je prvobitno bila namenjena našim članovima, igračima. Međutim, prihvatili smo savet i Miloševu ideju da u radionicama učestvuju i deca sa centralnog Kosova”, rekao je Mitić.
Među učesnicama ove radonice bile su i sestre Emilija i Aleksandra Micić, koje već pohađaju časove klavira u Muzičkoj školi “Stevan Stojanović Mokranjac”. One su želele da nauče i sviranje na ovom istrumentu.
“Kaval je lep kosovski instrument, mnogo mi se sviđa. Čula sam prvo njegovu melodiju koja mi se jako dopala, pa sam odlučila da dođem i naučim kako da sviram”, kazala je Emilija.
“Slušala sam ovaj instrument na internetu, lepo zvuči. Želela sam da dođem i probam da naučim”, rekla je Aleksandra.
Kaval je 2011. godine zahvaljujući Centru za očuvanje nasleđa Kosova i Metohije, Srpskom entomuzikolškom društvu, lokalnoj zajednici i kulturno umetničkim društvima prijavljen na nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. Ukoliko svirka na ovom instrumentu, koji se pravi od grane jasena, bude adekvatno izvođena i upražnjavana, on sa spiska ugroženih može preći u red reprezentativnih i široko prepoznatljivih kada je srpska tradicionalna muzika u pitanju.
Predstavljanjem srpskog kola i sviranja na kavalu, Srpski kulturni centar u Prištini privodi kraju projekat “Nematerijalno bogatstvo”, u okviru kojeg je prethodno predstavljeno pet elemenata koji su upisani nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa - kosovski vez, tkanje bošči, te običaji: Bela vila, Ženidba Kraljevića Marka i Lazarice.