NVO Santa Marija: "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“

vesti 11.12.2014 Radio Kontakt Plus

U Kosovskoj Mitrovici se krsse gotovo sva ljudska prava a najgori primer krssenja zzenskih prava je nasilje u porodici, rečeno je na panel diskusiji na temu „Ženska prava“ održanoj večeras u Kosovskoj Mitrovici u cilju podizanja svesti na važn

KOSOVSKA MITROVICA — U Kosovskoj Mitrovici se krsse gotovo sva ljudska prava a najgori primer krssenja zzenskih prava je  nasilje u porodici,  rečeno je na  panel  diskusiji  na temu „Ženska prava“ održanoj  večeras u Kosovskoj Mitrovici u cilju podizanja  svesti  na važnost poznavanja ljudskih prava  kao i svest javnosti o problemu nasilja nad ženama i u porodici.

Večerašnja panel diskusija bila je ujedno i završna aktivnost kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ u cilju obeležavanja  Međunarodnog dana ljudskih prava u organizaciji NVO Santa Marija iz Zvečana.

Nebojša Vlajić ,advokat iz Kosovske Mitrovice istakao je da se u Kosovskoj Mitrovici krše sva ljudska prava

„Krše se sva redom – od prava na život, slobodu, zaposlenje, prava na dostojanstven život...i naravno da se krše i prava koja su zasnovana na našem rodu. Najčešće se krše prava žena na osnovu toga što su žene. Najgori primeri kršenja ženskih prava su nasilje u porodici gde je praktično ženama negiorano pravo na život jer se često dešava , ako se to kod nas nije desilo, negde drugde jeste, da se nasilje u porodici, nasilje nad ženama, završi smrću, smrću te žene, znači ubistvom. Nema većeg kršenja ljudskih prava od kršenja prava na život“ – podvukao je Vlajić.

On je rekao da  žene imaju pravo da ne budu fizički zlostavljane ali da mnoge to pravo ne koriste, jer imaju osećaj da bi bile u još težoj situaciji ukoliko bi to prijavile, neke žele da sačuvaju brak, porodicu, da deca ne bi patila.

Međutim, istakao jeVlajić, najčešće se dešava da to na taj način ne funkcioniše i nasilnik nastavlja da bude nasilnik ukoliko se sa time ne prekine.

Vlajić je naglasio da se u Kosovskoj Mitrovici pre svega  krše  socijalno – ekonomska prava, nemogućnost zapošljavanja, što pogađa sve građane ali u najvećoj meri žene

„Tolika je nezaposlenost da se niko više u Mitrovici ne može zaposliti, ili se bar ne može zaposliti pošteno. Ja ne znam nikoga ko je u zadnjih 5 ili 10 godina zaposlen na osnovu nekog poštenog konkursa „ – rekao je Vlajić, dodajući da tu  izdvaja  međunarodne organizacije i možda još neke službe.

„Inače, što se tiče redovnog zapošljavanja u Kosovskoj Mitrovici, to nije moguće. To pogađa sve građane, ali u najvećoj meri pogađa žene. Žene se teže zapošljavaju nego muškarci. Na razgovoru za posao žene se pitaju da li su rađale i planiraju li još da rađaju. Ako želite da rađate, najverovatnije se nećete zaposliti jer poslodavcu ne treba radnik koji će posle nekoliko meseci ili godina otići na bolovanje koje će morati da mu se plaća“ – podvukao je on.

„Pored toga, najveći problem je porodično nasilje, pre svega nad ženama, mada je u Mitrovici bio i suprotan slučaj, ali to je potpuno izdvojen slučaj  koji se javlja jednom  na sto“ – rekao je Vlajić.

On je kazao i da su žene neobaveštene, ne znaju da postoji  Zakon o zabrani porodičnog nasilja koji je vrlo strog i po njemu su ovlašćeni da postupaju i žrtvu nasilja zaštite i policija i sudovi na Kosovu

„Ja vas uveravam da su i policija i sudovi na Kosovu za ovaj problem osposobljeni i da su vrlo raspoloženi  da rade, ali se to mora prijavljivati. Žene to najčešće ne prijave uopšte a i ako prijave, prijave kasno“ – kazao je Vlajić, napomenuvši da se nasilje mora prijaviti odmah jer se tako može dokazati na sudu.

Ljubiša Basčarević iz OHCHR (Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava) , kancelarija u  Zvečanu napomenuo je da na severu Kosova  dosta sarađuju  sa organizacijama koje se bave ljudskim pravima, poput UNMIK-a, UNICEF-a, UNDP-a  itd. te da im  je cilj  da kroz rad međunarodnih organizacija taj pristup koji je zasnovan na ljudskim pravima,  da utiču da oni to implementiraju.

Uopšteno govoreći, sve što je vezano za ljudska prava potpada pod mandat OHĆR-a. U poslednje vreme se ne bave individualnim slučajevima  obzirom da su smanjili prisustvo

„Radimo i i sa institucijama, radimo i monitoring  i partnerstva sa nevladinim organizacijama i institucionalnim akterima iako nemamo neki veliki budzet, ali dosta se trudimo  da promovišu ljudska prava i borimo  se za njihovu punu primenu. Pokušavamo da na zakonodavnom nivou kroz tehničku podršku nevladinim organizacijama pomognemo nosiocima prava“ – rekao je Baščarević.

U večerasnjoj  panel diskusiji učestvovali su i studenti  Filozofskog fakulteta  koji su pripremili deo iz pozorišne predstave „Ružno pače“ kako bi predstavili problem nejednakosti polova i diskriminaciju u društvu.