Nova iskopavanja na Kosovu u potrazi za nestalima
vesti 09.10.2021 Radio Slobodna Evropa
Tim prištinskog Instituta za sudsku medicinu, započinje iskopavanja na nekoliko lokacija na Kosovu, za koje se sumnja da su masovne grobnice u kojima su sahranjeni posmrtni ostaci civila tokom sukoba 1998. i 1999. godine, piše Radio Slobodna Evropa.
U selu Dren (opština Zubin Potok), gde živi većinsko srpsko stanovništvo, iskopavanja su počela 26. avgusta i do sada na ovoj lokaciji nisu pronađeni posmrtni ostaci.
Tokom narednog perioda očekuje se početak iskopavanja na lokaciji Košare (opština Đakovica), kao i u Prizrenu, Suvoj Reci i Podujevu.
Iskopavanje lokacije na Košarama tražila je Vlada Republike Srbije.
Na zahtev srpske Vlade vrše se iskopavanja u selu Dren, u opštini Zubin Potok.
"Da negde nađemo bar kosti"
U selu Obrandže, u opštini Podujevo, 24. marta 1999. godine masakrirano je sedam osoba.
Sumnja se da je tog dana ubijen Ćazim Maćastena (Qazim Maqastena), otac Avdije Maćastene (Avdi Maqastena) iz sela Katunište (Katunishte), u opštini Podujevo.
On u izjavi za RSE navodi kako je posmrtne ostatke svog oca sahranio nakon rata, ali napominje da nikada nije bilo dokazano da su to posmrtni ostaci njegovog oca, pa su oni ekshumirani.
"Kosti smo pronašli odmah nakon rata, jer smo na osnovu svedoka znali mesto gde su masakrirani, gde su ubijeni. Uzeli smo ih (ostatke) i zakopali. Međutim, nadležni iz mrtvačnice su tada došli, otkopali ih i uzeli, a nikad ih nisu vratili", rekao je Maćastena.
Još se ne zna kada će tačno biti započeta iskopavanja na lokaciji u Podujevu, ali se Avdi Maćastena nada će biti pronađeni posmrtni ostaci njegovog oca.
"Od tada smo svi u neizvesnosti. I dalje čekamo. Još ne znamo da li je negde živ ili nije. Nadamo se da bar kosti negde pronađemo", kaže Maćastena.
Nakon sukoba na Kosovu, 82 osobe su se vodile kao nestale na teritoriji opštine Podujevo. Do sada su pronađeni ostaci 41 osobe.
Nataša Šćepanović iz Istoka, od juna 1999. godine traga za svojom majkom i napominje da svako iskopavanje masovnih ili pojedinačnih grobnica porodicama kidnapovanih i nestalih daje nadu da će konačno pronaći najmilije.
Ona kaže da uvek postoji mogućnost da su posmrtni ostaci pomerani nekoliko puta, kako se ne bi ušlo u trag grobnicama i ističe da se, kada se vrše iskopavanja, nikada ne zna koliko i koja tela će biti ekshumirana.
"Čuli smo (o majci) razne informacije, od toga da je bila u nekim logorima, do toga da je živa u kući spaljena. Bilo je i informacija da je izvedena iz kuće i da je završila u nekoj reci. Postoje neki snimci i slike koje su jezive, gde je zajedno sa telima još dve žene, koje se nalaze na listi nestalih i koje poznajem - to su bile moje komšinice, bačena u reku. Ali do dana današnjeg se ne zna gde su tela", priča Šćepanović.
Njoj je 1999. godine nestao i otac, čije je telo 2003. godine ekshumirano sa groblja Lešće u Beogradu, gde su sahranjivana N.N. lica. Radilo se uglavnom o srpskim vojnicima, koji su poginuli na Kosovu.
Šćepanović navodi kako je dobro da se nešto pokreće, odnosno da će se vršiti iskopavanja na novim lokacijama.
Iskopavanja počela samo na jednoj lokaciji
Predsednik Komisije za nestala lica kosovske vlade, Andin Hoti, kaže da se iskopavanja u Zubinom Potoku i na Košarama vrše na zahtev Srbije i dodaje da će se iskopavanja vršiti i na drugim lokacijama na Kosovu, a za koje se sumnja da su masovne grobnice i to u regionu Prizrena, Suve Reke i Podujeva.
On napominje da su iskopavanja na Košarama vršili UNMIK i EULEX.
Do 2018. godine pitanje nestalih osoba bilo je u punoj nadležnosti pomenute dve misije.
"Oni su dva ili tri puta pretraživali te lokacije, naravno nije bilo rezultata, ali Srbija stalno zahteva da ponovo odemo na Košare, to je naredba Tužilaštva. Kada budemo mogli, naravno da ćemo to istražiti", kaže Hoti.
On navodi da srpska strana sumnja da se na toj lokaciji nalaze tela poginulih srpskih vojnika. Druge lokacije, kaže Hoti, uglavnom se tiču Albanaca.
Bajram Ćerkini, predsednik Udruženja "Glas roditelja", u izjavi za RSE ukazuje da su se na pomenutim lokacijama već vodila iskopavanja.
"Oni su radili u Drenu, radili su u opštini Zubin Potok na tri lokacije, radili na nekim lokacijama na severu Kosova, čak i u Suvoj Reci. Sve pomenute lokacije su poznate već godina unazad. Nažalost, niko ne zna kroz šta prolaze članovi porodice. Ovo je nama nerealno. Uvek se samo pretpostavlja, umorni smo", poručuje Ćerkini.
Saradnja sa Srbijom o sudbini nestalih
Timovi iz Beograda i Prištine sastajali su se nekoliko puta, kako bi razgovarali o pitanju nestalih lica tokom sukoba na Kosovu.
Predsednik kosovske Komisije za nestala lica, Andin Hoti, kaže kako je saradnja sa radnim grupama dobra, ali da je Beograd taj koji odbija da pruži informacije o lokacijama na Kosovu, za koje se sumnja da su masovne grobnice.
"Srbija i dalje smatra da je pitanje nestalih osoba političko pitanje i ne daje informacije o masovnim grobnicama, uglavnom na teritoriji Srbije, jer znamo da su na osnovu dosadašnjih informacija i prakse, mnoga nestala lica, državljani Kosova, prebačeni u Srbiju, kako bi se izgubio trag", tvrdi Hoti.
Hoti smatra da treba pojačati pritisak na Beograd u cilju rešavanja sudbine nestalih lica i da to pitanje počne da se tretira kao humanitarno, a ne političko.
Jedan od glavnih izazova u potrazi za nestalima je, kako kaže Hoti, pristup arhivi Vojske Srbije.
Na Kosovu se nakon sukoba 1999. godine kao nestalo vodilo oko 6.500 ljudi.
Od tada su ekshumirani posmrtni ostaci iz nekoliko masovnih grobnica na Kosovu i u centralnoj Srbiji, u kojima je pronađeno oko 70 odsto nestalih lica.
Na Kosovu se još uvek traga za oko 1.600 osoba, uglavnom Albanaca.