Nezavidan položaj srpskog jezika na Kosovu i Metohiji

vesti 05.05.2015 Radio Kontakt plus

KOSOVSKA MITROVICA- Mnoge kosovske institucije i dalje ne poštuju Zakon o upotrebi jezika, a položaj srpskog jezika na Kosovu i Metohiji je, najblaže rečeno nezavidan, smatraju poznavaoci srpskog jezika na Kosovu i Metohiji.

KOSOVSKA MITROVICA-            Mnoge kosovske institucije  i dalje ne poštuju Zakon o upotrebi jezika, a položaj srpskog jezika na Kosovu i Metohiji je, najblaže rečeno nezavidan,  smatraju poznavaoci srpskog jezika na Kosovu i Metohiji. 

Tragično je to da srpski jezik nije nigde toliko postradao, kao u matičnoj državi, tj. na Kosovu i Metohiji, kaže za Kontakt Plus radio dr Mitra Reljić, autorka knjige „ Srpski jezik na Kosovu i Metohiji danas“( sociolingvistički i lingvokulturološki aspekt), koja je nedavno objavljena u izdanju SANU i Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici.   

Ona kaže da je današnja jezička politika na Kosovu i Metohiji  pogubna po srpski jezik, koji se uništava na svim nivoima, a odgovornost za takvu situaciju leži i na međunarodnoj zajednici.

„Kad nećete nešto da uradite kako treba, koristi se model zapada, oni su nam to doneli, svaki nerad i nehtenje pokriva se  raznim aktima, ali se sve evropske konvencije o ljudskim pravima, o jezicima, poštuju selektivno. Niko tamo nikada nije podigao glas povodom stradanja srpskog jezika na Kosovu, ili bukvalno zbog usmrćivanja ljudi, zbog upotrebe svog jezika.

Takva je i današnja jezička politika na Kosovu i Metohiji. Imamo poverenika za jezik, imamo sve i svašta, a to je samo pokriće za uspešno sprovođenje dobro zamišljene strategije za potiskivanje, marginalizovanje i dalje zagađivanje srpskog jezika na KiM, što se svakog dana može videti u raznim izveštajima, a  gde se srpski jezik uništava na svim nivoima, od fonetskog, morfološkog, sintaksičkog itd,”- objašnjava Reljić.

Profesorka Reljić ističe da je danas tendencija da se svuda u svetu  nudi multikulturalni i multijezički model, koji, prema njenom mišljenju  prate dve krupne zablude.

„Prva je da se multikulturalizam može naučiti, za nekakvim okruglim stolom, iz Brisela ili već odakle, i to preko noći. To je nemoguće, ukoliko to nije deo onog tvog najdubljeg etnosnog, a to je ono što Srbi nose i nosili su oduvek. Druga je zabluda da to automatski podrazumeva, da prihvatanje drugog, automatski podrazumeva odricanje od svog i vlastitog“, objašnjava Reljić.

Branislava Dilparić, asistent na Katedri za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici, smatra da iako je srpski jezik  na Kosovu  politički regulisan kao  statusno ravnopravan , on nije i dovoljano ravnopravan u praksi  i da postoji samo kao maska.  Prema njenim rečima srpski jezik na Kosovu i Metohiji je  znatno potisnut u službenoj i javnoj upotrebi od strane njemu „ravnopravnih“ albanskog i engleskog. 

„Prisustvo srpskog jezika u zvaničnoj upotrebi na Kosovu i Metohiji na zvaničnim sajtovima i dokumentima kosovskih i međunarodnih institucija i te famozne verzije na srpskom jeziku postoje samo kao dobra maska za prikrivanje onoga što apsolutno ne postoji na terenu, pod prefiksom -multi. Ti tekstovi sadržinski i u svakom drugom nivou predstavljaju pravu papazjaniju svega i svačega“, ističe Dilparić.

Govoreći o položaju srpskog jezika na Kosovu i Metohiji Nadica Spasojević, profesor srpskog jezika i književnosti u Gimnaziji u Kosovskoj Mitrovici, odgovornost za ovako loše stanje srpskog jezika vidi i u „nama samima“.

„Veliku ulogu u očuvanju srpskog jezika imaju prosvetni radnici, ali i porodica. Ne čuvamo jezik onako kako bi mogli i morali, a za ovakvo stanje jezika na KiM odgovorni smo i mi sami. Ne čuvamo srpski jezik, jer ne čuvamo ni sebe. Sada je postala tendencija da se što više nekih stranih reči i izraza koristi, onda si inteligentniji, pametniji, a to nažalost nije tako. Naš jezik je vrlo bogat i vrlo star. Trebamo upotrebljavati reči koje su naše, a ne strane“, zaključuje Spasojević.   

Upotreba srpskog jezika u službenoj i javnoj komunikaciji na Kosovu i Metohiji svedena je danas  uglavnom na postojanje „verzija na srpskom jeziku“,  koje su i dalje netačne i često nerazumljive. Na Kosovu funkcioniše i Kancelarija poverenika za jezike  koja je osnovana aprila 2012. godine u sklopu Kabineta premijera Kosova.

Zakon o upotrebi jezika obavezuje sve javne institucije i pružaoce usluga da osiguraju ravnopravnu upotrebu oba službena jezika, albanskog i srpskog, kao i službenih jezika u opštinama, i jezika koji su u službenoj upotrebi u opštinama.