Nedostaci u primeni Zakona o upotrebi jezika na Kosovu
vesti 15.06.2022 Radio Mitrovica sever
Na Kosovu po ustavu i zakonu o upotrebi jezika, albanski i srpski jezik su u ravnopravnoj upotrebi, tako da nijedan od tih jezika nema primat, već imaju podjednak tretman, ali je primena Zakona o upotrebi jezika jako slaba, navodi viši istraživač u NVO Aktiv iz severnog dela Mitrovice.
“Postoje mnogi problemi prilikom primene zakon o upotrebi jezika, oni nisu uvek naravno krivica institucije, ali, nažalost, u velikoj većini jesu. Postoje neki objektivni fakti koji prosto sprečavaju potpuno upotrebu Zakona o upotrebi jezika, jer nedostaju kvalitetni prevodioci", dodaje Marković.
Upotreba srpskog jezika nije isključiovo u vezi sa Srbima na Kosovu, već taj zakon utiče i na ostale zajednice koje u institucijama koriste srpski jezik ukoliko ne poznaju albanski. To su svakako Goranci, Bošnjačka, deo Romske zajednice, Crnogorci i Hrvati, ukazuje Marković.
“Na forumu koji smo organizovali, tokom rasprave se videlo da pogotovo predstavnici nevladinog sektora imaju niz konkretnih i ključnih preporuka koje bi i na kratke i na duže staze zapravo ispravile brojne nedostatke koji postoje prilikom primene Zakona o upotrebi jezika. Jedna od tih ideja, recimo koja je zanimljiva jeste izrada rečnika toponima, s obzirom na to da još uvek ne postoji standardizovana lista dvojezičnih naziva naseljenih mesta na Kosovu. Takođe, učesnici su naglasili da je neophodno da prevodioci koji trenutno rade u institucijama budu dodatno obučavani kako bi kvalitetnije obavljali svoj rad, i ono što je najvažnije i što je zapravo neophodno, a to je formiranje jedne vrste organa koji bi zapravo vršio monitoring ne samo kvaliteta prevoda, odnosno sadržaja materijala na srpskom jeziku, već koji bi takođe učestvovao u odabiru prevodioca, s obzirom na činjenicu da je kvalitet prevoda jako loš”, ističe Marković.
Marković kaže da u tom smislu, odsustvo kontrole dovodi do banalnih grešaka u prevodu, a kao primer navodi objavu Ministarstva poljoprivrede o uputstvima u šumarstvu i pošumljavanju teladi, što je jedan od najboljih primera kako zapravo stvari funkcionišu na Kosovu.
Ono što su takođe građani naglasili tokom održanog Foruma jeste da je neophodno da predstavnici Srba u kosovskim institucijama zapravo budu aktivniji i glasniji u smislu da vrše jači pritisak da se takva dosadašnje loša praksa izmeni, navodi Marković i dodaje:
“Ukoliko u lokalnoj samoupravi, javnim institucijama ili javnim preduzećima postoji osoba koja je zaposlena da materijal prevodi sa albanskog na srpski, a to se ne radi, to znači da nešto ne funkcioniše kako treba, a rezultat toga je da brojni sajtovi javnih preduzeća nemaju sadržaj na srpskom jeziku, nemaju ni proceduralna pravila koja bi trebalo da budu u svakom javnom preduzeću dostupna na svim jezicima, što je protivno zakonu i kažnjivo".
U celokupnom ovom procesu monitoringa, ukazuje Marković, jako važnu ulogu igra Kancelarija poverenika za jezike. Međutim, dodaje, ono što jeste problematično je to da zakonska osnova ne daje dovoljno mehanizama toj instituciji da zapravo kažnjava one institucije koje ne poštuju Zakon o upotrebi jezika.
"Dakle, postoji procedura prilikom koje svaki građanin može da prijavi ili odsustvo prevoda ili nekvalitetan prevod, a ta žalba ide Kancelariji poverenika za jezike. Ta institucija reaguje i šalje dopis dotičnoj instituciji. Međutim, ono što jeste problematično je da je ingerencija te instituacije ograničena i ona kasnije ne može ne samo da prati šta se desilo sa reakcijom institucije koja je kršila Zakon o upotrebi jezika, već nema ni mehanizme kako bi te institucije bile kažnjene za lošu praksu“, ističe Igor Marković.
Javni forum o primeni zaknodavstva o upotrebi jezika odrganizovali su NGO Aktiv, ArtPolis i Fond za humanitarno pravo, a podržan je od strane EU.