„Ne očekujem previše od briselskog dijaloga“

vesti 15.07.2022 Politika

Od dijaloga Beograda i Prištine ne očekujem previše, rekao je za list "Politika" bivši specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, Ričard Grenel.

Nekadašnji ambasador SAD u Berlinu, a potom i koordinator američkih bezbednosnih službi u vreme mandata Donalda Trampa, ocenio je da sadašnja američka administracija ne vidi Albina Kurtija kao dobrog lidera, navodeći kao primer njegovu nedavnu posetu Americi.

„Kurti je otišao u Vašington i nije stigao do Bele kuće“, podsetio je Grenel.

Grenel je izrazio jasnu opredeljenost za ideju inicijative "Otvoreni Balkan", podsetivši da je njen cilj saradnja zemalja regiona i da je to razlog zašto su i SAD podržale taj projekat.

Kako ocenjujete odnose između Srbije i SAD, da li su bolji ili lošiji nego za vreme administracije Donalda Trampa, čiji ste vi bili deo?

„Odlično pitanje. Dosta sam razmišljao o tome prethodnih godina. To je veoma važan odnos. Prisutno je razumevanje da postoji neki konflikt u regionu. Bez obzira na to da li je on pravi, mnogi zapadnjaci veruju da je to stvarni i postojeći konflikt. Utiče na puno odluka, naročito na privatni sektor. Privatnici su uzdržani od toga da uspostave čvršće ekonomske veze, zbog toga što imaju tu vrstu utiska da postoji konflikt. Pokušavam da raspršim to uverenje, da ubedim te privatne kompanije da ne postoji konflikt, da postoji interes da se dođe ovde ekonomski. Zato ocenjujem da su odnosi postali gori.“

Šta bi mogao da bude razlog za to?

„Teško je razumeti zašto to sada nije prioritet, a bilo je za predsednika Trampa. U to vreme imali smo predsednikovog ličnog izaslanika zaduženog za ekonomske pregovore. Samo razmislite o tome. Predsednik je poslao svog izaslanika da pomogne ovom regionu.“

U vreme Trampove administracije pale su vlade Ramuša Haradinaja i Albina Kurtija. Po prestanku vašeg angažmana, Kurti se vratio ponovo na čelo vlade. Vaš komentar?

„Ne mislim da je on dobar lider za narod Kosova, drugi lideri su bili bolji. Nije to samo moje mišljenje, verujem da i sadašnja vlada SAD to tako vidi. Setite se da je on otišao u Vašington, a da nije ni stigao do Bele kuće, nije ušao unutra. S osobljem iz administracije se nalazio preko puta ulice. To pod Trampom ne bi moglo da se desi. Organizovali bismo sastanke na visokom nivou i poslali jake, jasne poruke. Setite se samo da je Kurti odbijao da odobri gasovod, a Kosovu je potrebna energija. To nema nikakvog smisla.“

Kojim kosovskim liderima biste vi dali prednost?

„Evropljani nisu trebali Hašima Tačija da smeste u Hag. Narod Kosova, ako želi da ide napred, zna da je mnogo više napredovao dok je Tači bio predsednik.“

Kakva je, prema vašem mišljenju, trenutna situacija u dijalogu Beograda i Prištine? Šta možemo očekivati u budućnosti?

„Morate da pitate Evropsku uniju. Oni su sada glavni, jer je Bajdenova administracija iznela stav da ne želi da bude uključena i da prepušta Evropskoj uniji inicijativu. Smatram da ništa nije urađeno, ali i ne očekujem previše. Ako je EU zadužena za to, imaćete mnogo priče, a malo akcije.“

Da li smatrate da Vašingtonski sporazum još uvek važi, imajući u vidu apliciranje Prištine za ulazak u Savet Evrope?

„Delovi su prekršeni, delove pokušavaju i dalje da implementiraju, ali nema vođstva SAD, nema pritiska da se primeni.“

U kakvim ste odnosima s Donaldom Trampom? Kakav ishod očekujete na izborima u Americi 2024. godine?

„Neću da predviđam šta će se desiti. Pričam sa Trampom redovno i lično verujem da će se kandidovati ponovo za šefa države.“

Kakvi su vaši utisci o regionalnoj situaciji, s obzirom na dešavanja na istoku Evrope?

„Samo mogu da vam kažem da dok je Donald Tramp bio predsednik, nismo započeli nijedan novi rat, završavali smo ratove i bili smo koncentrisani na ekonomski razvoj. To se sve promenilo. Kao ambasador SAD u Nemačkoj, nisam mogao da ne primetim da su u vreme Merkelove gurali Evropu u jako lošu situaciju kad je energija u pitanju.“