Nakon karantina život Srba u opštini Klina se vraća u normalu

vesti 10.05.2020 RTK 2

Nakon odluke nadležnih da opština Klina više nije zona karantina, život u selu Dolac se polako normalizuje, a meštani vraćaju svakodnevnim obavezama.

Staniša Šarković se sa suprugom Danijelom u Dolac vratio 2009. godine. O korona virusu ne razmišljaju puno, jer tu su svakodnevne obaveze oko domaćinstva koje zajedno obavljaju.

“Da ima više naroda bilo bi lepše, ali pošto je u selu mali broj stanovnika, malo ta monotonija ugrožava, ali ima posla pa se i to prevaziđe. Bavimo se poljoprivredom, ja sam baš juče frezirao voćnjak od 70 ari, sređujemo dvorište, imanje, malo nedostaje porodica zbog tog karantina, deca odvojen, a inače sve drugo je dobro”, kaže Staniša.

”Od kako ustaneš, pa dok ne legneš - radan je ceo dan. Zaboraviš na koronu i šta ćeš, ides dalje”, dodaje Danijela.

Poljoprivreda je i u ovom selu osnovna delatnost, a sezonski radovi se polako privode kraju. Oni koji pak s vremena na vreme odlaze da obiđu decu, zbog novonastale situacije nisu mogli da se vrate svojim kućama.

“Danas se nešto lakše diše, prolećna setva je u toku, priprema za setvu krompira, lucerke, već se privodi kraju. Setveni repromaterijal smo obezbedili za povratnike u svim selima u opštini Klina, preko Kancelarije za KiM. Sve to ide po planu i programu, ljudi se polako vraćaju u normalu. Još uvek nekoliko porodica u skoro svakom selu ne može da dođe iz centralne Srbije, zatečeni su tamo, mislim da će se to normalizovati... U Dolcu je pre 1999. godine bilo 54 domaćinstava, oko 250 stanovnika, a danas nažalost na celoj teritoriji opštine Klina imamo 250 stanovnika, u samom Dolcu petnestak ljudi”, kaže Božidar Šarković, predsednik Privremenog organa opštine Klina.

Problemi sa kojima se godinama unazad suočavaju su i dalje krađe, ali i sve češće divlje deponije. Jedna takva je nastala iznad sela, u blizini izvora.

“Lopovi kad uđu nose sve, na prvom mestu je taj problem. Drugi problem je krađa šuma - Albanci kradu naše šume, gde god stignu seku... Imamo izvor koji koristimo za snabdevanje vodom, ali tu su ogromne deponije smeća... NVO, opština, policija - sve sam upoznao sa tim problemom, ali to je mrtvo slovo na papiru”, dodaje Božidar.

Nekada su se meštani ovog kraja u vreme praznika okupljali u crkvi Vavedenja presvete Bogorodice - u narodu poznata kao Sveta Prečista. Iako je crkva minirana, vernici i dalje dolaze nekoliko puta godišnje, ne zaboravljajući ovu svetinju.

“Najsrećniji bi bili kada bi se našao neko da to obnovi i da malo zaštiti. Mi se borimo, ali svakodnevno je ruše”, kaže Staniša.

Preostali Srbi u Dolcu istrajni su u nameri da tu i ostanu. I dalje ostaje želja da se njihove komšije vrate, ali i da obnove svetinju iznad sela.