Nagorno-Karabah i Jermenija proglasili ratno stanje i opštu mobilizaciju
vesti 27.09.2020 Tanjug, RTS
Vlasti u regionu Nagorno-Karabah uvele su ratno stanje zbog eskalacije sukoba sa Azerbejdžanom, prenosi Tas. Vlada Jermenije proglasila ratno stanje i objavila opštu mobilizaciju. Moskva traži prekid sukoba.
Lider Nagorno-Karabaha Araik Artjunjan je poručio da je počela mobilizacija svih građana starijih od 18 godina i da je u zemlji proglašeno ratno stanje. I u Jermeniji premijer Nikol Pašinjan proglasio je ratno stanje i opštu mobilizaciju.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je saopštilo ranije da je Jermenija počela intenzivno granatiranje položaja azerbejdžanske vojske i naselja, zbog čega su oružane snage ove zemlje odlučile da otpočnu kontra-ofanzivu duž cele linije fronta.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan je na fejsbuku napisao da je Azerbejdžan pokrenuo ofanzivu u pravcu regiona Nagorno-Karabah i da odbrana situaciju uspešno drži pod kontrolom.
Portparol ministarstva odbrane Jermenije je saopštio da su dva helikoptera i tri bespilotne letilice azerbejdžanskih oružanih snaga pogođeni tokom sukoba u Karabahu, prenosi novinska agencija Tas.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je obavestilo da je Jermenija počela intenzivno granatiranje položaja azerbejdžanske vojske i naselja, i da je prijavljena šteta, kao i povrede među civilima.
Zbog toga su oružane snage Azerbejdžana odlučile da otpočnu kontra-ofanzivu duž cele linije fronta, saopštilo je ministarstvo odbrane Azerbejdžana.
Moskva: Odmah obustaviti vatru
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je strane uključene u konflikt u Nagorno-Karabahu da odmah obustave vatru i počne pregovore o stabilizaciji situacije.
Ministarstvo je u saopštenju istaklo da je u tom regionu došlo do naglog pogoršanja situacije, prenosi Tas.
(image)
Foto: Wikipedia
Oružani sukobi na jermensko-azerbejdžanskoj granici izbili su prethodno 12. jula.
Međunarodna zajednica je izrazila zabrinutost zbog tih događaja, a o tome su u telefonskom razgovoru diskutovali i predsednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan.
Iz Kremlja su tada saopštili da su se lideri složili da diplomatsko rešenje problema Nagorno-Karabaha nema alternativu.
Putin je naglasio važnost sprečavanja svih dejstava koji podstiču eskalaciju napetosti.
Predsednici su tada izrazili spremnost da koordiniraju napore u cilju stabilizacije situacije u regionu.
Sukob između Bakuua i Jerevana počeo je februara 1988. godine, kada je autonomni region Nagorno-Karabah proglasio otcepljenje od Azerbejdžana.
Tokom sukoba između 1992. i 1994. godine, Azerbejdžan je izgubio kontrolu nad Nagorno-Karabahom i sedam susednih regiona.
Od 1992. godine održavaju se pregovori o mirnom rešenju sukoba u okviru OSCE Minsk grupe, kojom predsedavaju Rusija, SAD i Francuska.