Na današnji dan proglašena autokefalnost SPC

vesti 14.09.2019 Radio Kontakt plus, Agencije

Na današnji dan, 14. septembra 1219. godine ili 891. godine posle prvog Vaseljenskog sabora, na istom mestu - u Nikeji, proglašena je autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, a Sveti Sava je hirotonisan u prvog srpskog arhiepiskopa.

Istovremeno, na ovaj dan je, po crkvenom učenju, ili 1. septembra po starom kalendaru, 5558. godine pre Hrista, stvoren svet, pa se on još smatra i novom godinom.

Na prvom Vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine, pravoslavni oci ozvaničili su 1. septembar za početak nove kalendarske godine, jer taj dan i kod Jevreja predstavlja početak nove građanske godine, mesec zbiranja plodova i pronošenja žrtve blagodarnosti Bogu.

U živopisu Svetoga Save zapisano je da se on sa Svete Gore brodom uputio u Nikeju, gde je bilo sedište vizantijskog cara i vaseljenskog patrijarha, da bi im izložio položaj SPC i razloge zbog kojih ona treba da bude samostalna.

Nakon toga, Sava se vratio u Hilandar, a potom otišao u Solun gde je, kako je zapisano, tokom podužeg vremena pripremao sve što je bilo neophodno za autokefalnost crkve.

Prvi sabor SPC, nakon dobijanja autokefalnosti, održan je 1221. godine u manastiru Žiča koji je podignut kao sedište nove arhiepiskopije.

Sava je na tom Saboru održao besedu o pravoj veri učeći kralja, vlastelu i novoizabrane episkope osnovnim dogmama, tvrdeći da su bez nje dobra dela uzaludna.

Sveti Sava Nemanjić rođen je 1169. godine, a umro je 14. januara 1236. godine u Trnovu u Bugarskoj.

SPC je danas u rangu Patrijaršije sa eparhijama u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovimi, ostalim republikama bivše Jugoslavije, kao i u Evropi, Severnoj Americi, Australiji i svuda gde žive pravoslavni Srbi.

Na njenom čelu je srpski Patrijarh Irinej, 45. po redu.

Sveti Arhijerejski Sabor je najviše telo SPC, čine ga svi arhijereji i sastaje se dva puta godišnje - u proleće i leto. Sabor donosi sve značajne odluke za život crkve.

SPC ima i svoje specifične odlike u odnosu na druge pravoslavne crkve, a jedna od njih je i krsna slava koju nemaju ostali pravoslavni narodi. Poznavaoci pravoslavlja kažu da je autokefalnost uglavnom prilično dugotrajan proces i može se nazvati duhovnim punoletstvom.