Mediji u velikoj meri određuju vrednosti na osnovu kojih donosimo odluke

vesti 21.09.2018 Radio Kontakt plus

KOSOVSKA MITROVICA - Mediji u znatnoj meri određuju vrednosti koje usvajamo i na osnovu kojih donosimo odluke. Budući da živimo u digitalnom dobu i da sve više vremena provodimo na internetu, gde nam se sadržaji prezentuju na različite načine, i te kako je potrebno da prema njima imamo kritički pristup i da analiziramo poruke koje do nas stižu, odnosno, da budemo medijski pismeni.

To je, između ostalog rečeno na radionici pod nazivom “Osnove medijske i informacione pismenosti u digitalnom dobu” održanoj juče u Severnoj Mitrovici, koju je organizovao OEBS.

Cilj radionice bio je promovisanje medijske i informacione pismenosti, kao važnog predmeta koji razvija veštine kritičkog mišljenja članova javnosti o medijskim sadržajima u tradicionalnim i onlajn medijima.

Učesnici radionice, bili su predstavnici lokalnih medija, organizacija civilnog društva i lokalnih omladinskih zajednica.

Novinarka Anamari Repić, koja je predvodila pomenutu radionicu, kroz interaktivan pristup, prilbližila je učesnicima način na koji se mediji mogu kritički sagledati, kako da se preispitaju vesti i poruke koje se svakodnevno plasiraju i kako sam pojedinac učestvuje u stvaranju medijskih sadržaja. Bilo je reči i o dominantnoj temi, tzv. „fake news“, odnosno lažnim vestima, kao i o spinovanju.

"Svesni smo da živimo u vremenu raznih revolucija, među kojima je i ona komunikacijska revolucija, kada mediji i menjaju format, kada se sadržaji prezentuju na različite načine i kada smo svi bukvalno aktivni učesnici u nekom društvenom životu. Učestvujemo u raznim dešavanjima na ovaj ili onaj način i zbog toga je veoma važna medijska pismenost", kaže Repić.

Medijska pismenost je, dodaje, veoma važna ne samo za novinare, već i za same građane, omladinu, a naročito decu, usled postojanja manipulacije u medijima. 

„Živimo u vremenu kada više nije jasno ko je vlasnik kojeg medija. Kada više ne znamo da li je nešto reklama ili je vest. Kada ne znamo da li je neka vest poluistinita ili je lažna. Kada ne znamo da li je neko imao nameru da nam saopšti, a što nije tačno, ili kada je imao nameru da nam bukvalno namerno prenese određenu dezinformaciju. U takvom jednom haosu ovih problematičnih koncepata, u haosu u postojanju manipulacije u svim mogućim medijima - tradicionalnim i u novim medijima, odnosno onlajn medijima, veoma je važna medijska pismenost, ne samo novinara, već svih građana, posebno mladih i dece“, ističe.

Jedan od načina postizanja medijske pismenosti jeste edukacija. Značaj medijske pismenosti počeo je da se prihvata daleko više nego ranijih godina, navodi Repić. Medijska pismenost bilo formalnom ili neformalnom edukacijom, služi da pomogne građaninu da prepozna skrivene ili eksplicitne poruke, odnosno štetne poruke koje su često deo medijskih sadržaja. 

Pored toga što mi moramo da sami razmislimo i da razvijemo kritičko razmišljanje, Repić navodi i tehnologiju koja nam u tome pomaže. 

„Postoji tehnologija koja nam pomaže da putem raznih internet alatki otkrivamo štetne sadržaje. Da proverimo da li je neki video verodostojan. Da li je neka fotografija istinita ili nije, da li je konstruisana na ovaj ili onaj način...“ 

Repić kao ključnu stvar navodi i edukaciju samih novinara, kao i to da je potrebno da se u novinarsko obrazovanje unesu novine.

„Dakle, više nisu dovoljni oni tradicionalni standardni predmeti na fakultetima novinarstva i komunikacija. Uvode se i neke druge stvari - to je neki miks medijske etike i razumevanja formata na kojem ili za koji radimo. Dešava se revolucija u medijskoj etici i zbog toga je veoma važno da se nekako i novinarsko obrazovanje menja i da se prilagođava tom digitalnom dobu“, ocenjuje.

Ističe da je medijska edukacija posebno značajna za multietničko društvo kao što je kosovsko.

 „Zbog toga je veoma važno da na neki način mediji i građani doprinesu razvoju takvog jednog društva. Da doprinesu pomirenju, razumevanju, a samim tim i da grade bolju budućnost. Dakle, da građani postanu ti koji će aktivno da učestvuju u različitim promenama. Da građani budu ti koji će, shvatajući medijske sadržaje, kažnjavati i pozivati na odgovornost sve one koji krše novinarske standarde, odnosno one koji nam plasiraju stereotipne medijske sadržaje, one koji šire jezik mržnje“, kaže ona.

Kada je u pitanju sprečavanje kršenja novinarskih standarda, napominje da je uloga medijskog regulatora veoma važna, ali je prema njenim rečima, jednako važna i uloga samoregulatora.

„To znači da se sami mediji trebaju dogovoriti kako će nastupiti, kako će poštovati etiku i kako će kažnjavati one koji krše najosnovnije novinarske vrednosti.“

Sa razvojem tehnologije, ne možemo da predvidimo budućnost medija. Evidentno je da se menja uloga novinara, ujedno se i menja uloga građana. Sve više i više se razvija koncept građanskog novinarstva. Međutim, jedna stvar će ostati ista - novinarski standardi i to se ne može nikada promeniti. 

„Objektivno novinarstvo i istinito izveštavanje, činjenično izveštavanje će uvek biti isto u bilo kom vremenu, u bilo kom prostoru i u bilo kom formatu. Jedino to se uvek mora poštovati. Svi drugi izazovi se nekako mogu istražiti, mogu se razvijati, ali ono što jedino ostaje, to su najosnovnija pravila u izveštavanju“, zaključuje Repić.

Učesnici radionice, ističu da su zadovoljni informacijama koje su dobili.

Đurđica Kazić, odnedavno novinarka portala KoSSev, kaže da prvi put učestvuje na ovakvom treningu koji će joj kako kaže, koristiti u daljoj praksi, budući da nema veliko iskustvo u novinarstvu.

„Utisci su jako zadovoljavajući. Prvi put sam na ovakvom treningu, jer sam početnik u novinarskim vodama i očekujem da će ovo jako da mi pomogne da se prilagodim celom svetu novinarstva.“ 

Jovana Stojanović PR OEK Sinergija, takođe je nedavno zakoračila u svet novinarstva, piše za portal prave.info i svesna je koliko je medijska pismenost važna.

„Anamari Repić prenela je pre svega jednu snažnu emociju, koja se tiče novinarstva. Treba da budemo obazrivi kada pišemo određene vesti, kada se pozivamo na izvor i da naravno proveravamo više puta određenu vest. Da na kraju krajeva ne treba da jurimo ekskluzivu, ako to nije nešto što je potvrđeno“ – utisak je Jovanin.

Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) sprovela je ovaj trening u sklopu godišnjeg projekta, koji se fokusira na mlade i novinare, kroz razne teme, među kojima je i medijska pismenost. Ovakve projekte OEBS sprovodi od 2016. godine.