"Ljudi iz Srbije i sa Kosova treba da gaje više empatije"

vesti 20.02.2019 Danas

"Ljudi sa Kosova i iz Srbije, treba više da razmišljaju o sebi, da gaje više empatije, da grade poverenje i da misle o dobrobiti budućih generacija."

To kaže Ljuljzim Hoti, izvršni direktor i osnivač neprofitnog kulturnog udruženja „7Arte“, i koji trenutno predaje na „Kosovo Leadership Academy“. Ovo udruženje podržava mlade kosovske umetnike, posebno filmske stvaraoce, ali i umetnike iz drugih kulturnih branši, u cilju promovisanja i razvoja zajedničke evropske kulture.

Učestvujući u Danasovom online projektu „Druga strana Kosova“, koje ima za cilj da poveže srpsku i kosovsku kulturnu scenu, ali i da informiše čitaoce o nepolitičkim temama u koje šira javnost nema dovoljno uvida, Hoti je odgovarao na pitanja Danasa.

On je odgovarao i na pitanja Sofije Todorović, koordinatorke programa u Youth Initiative for Human Rights, u cilju povezivanja srpskih i kosovskih organizacija koje se bave sličnim kulturnim aktivnostima, ali i na pitanja koje su postavili naši čitaoci na društvenim mrežama.

Šta bi, prema Vašem mišljenju, trebalo najpre učiniti kako bi se odnosi Srbije i Kosova normalizovali?

"Ljudi sa obe strane, treba više da razmišljaju o sebi, da gaje više empatije, da grade poverenje i da misle o dobrobiti budućih generacija."

Kako ocenjujete proces normalizacije koji trenutno vode vlasti u Prištini i Beogradu?

"Kao građanin Mitrovice, smatram da je mnogo više moglo da se uradi da bi se normalizovala situacija na ovom polju. Određeni dogovori u praksi nisu ispunjeni i sada situacija deluje mnogo komplikovanije. Taj proces treba da se završi, a kraj tog procesa treba da bude početak procesa normalizacije."

Da li je moguće da normalizaciju odnosa Kosova i Srbije okončaju političke elite koje su bile aktivne tokom sukoba devedesetih?

"Balkan ima jedinstvenu kulturu među političkom elitom; već su razvili instinkt preživljavanja na političkoj sceni ili dok ne umru ili dok sud ne donese konačne odluke."

Kako biste opisali kosovsku kulturnu scenu?

"Kosovska kulturna scena se bori sa različitim izazovima, ali svakako napreduje i pokušava da se 'spoji' sa ostatkom sveta. Za sada, pojedini umetnici i nezavisne kulturne organizacije igraju ključnu ulogu u razvoju i promovisanju kulturnog života na Kosovu.Vizuelno, kosovska kulturna scena se može uporediti sa performansima slavuja koji će ili nastupati u kavezu ili imati kratko vreme da izvedu nastup van njega, da bi potom bili vraćeni u kavez. Ali ako izuzmemo tu situaciju, mislim da glas kosovskih umetnika postaje sve popularniji na Balkanu i širom sveta."

Da li kulturna asocijacija 7Arte radi na povezivanju umetnika/ca unutar Kosova a koji pripadaju različitim etničkim skupinama?

"7Arte organizuje zajedničke radionice i aktivnosti za mlade umetnike od 2006. godine. Pozivamo i sarađujemo sa lokalnim umetnicima, iz različitih etničkih grupa, koji žive na Kosovu. Mislim da umetnici imaju zajednički jezik i ne treba mnogo vremena da nađu obostrane interese i ideje za saradnju. „7Arte“ je uključivao sve etničke grupe koje žive u Mitrovici u svoje kulturne projekte, iako je to izuzetno težak proces, posebno u održavanju koherentnih projekata."

Zbog čega vam je fokus na promociji zajedničke evropske kulture?

"Kao organizacija verujemo u evropsku kulturu i njene vrednosti. Balkanske zemlje geografski pripadaju Evropi, stoga, promovišući naše vrednosti verujemo da obogaćujemo kulturni i jezički kaleidoskop Evrope."

Koliko, prema Vašem mišljenju, dešavanja i predrasude na Balkanu utiču na percepcije umetnika i umetnost uopšte?

"Veoma je teško pobeći od događaja koji se dešavaju na Balkanu i od uticaja tih događaja. Postoji nada da će nove generacije i društveni mediji „slomiti“ granice i stereotipe u pogledu percepcije umetnika i umetnosti uopšteno, ali nas, u tom pogledu, čeka dug put."

Na šta ste najviše ponosni kada pogledate svoj dosadašnji rad?

"Ponosnim me čini upornost i tendencija u održavanju kulturnog života grada koji je patio i još uvek pati. Pored toga, nedavno je „7Arte“, u saradnji sa zajednicom i lokalnim institucijama opštine Južna Mitrovica, osmislio i usvojio svoju prvu Strategiju za kulturu i turizam 2018-2022, koja je za mene put koji može izlečiti i pozitivno razvijati ovaj deo regiona."

Čitaoci Danasa su bili u prilici da postavljaju pitanja Hotiju na društvenim mrežama, prenosimo neka od njih.

Prema Vašem mišljenju, kako može doći do pomirenja dve kulture, bez stvaranja neke vrste hibridne kulture?

"Ideja o stvaranju neke vrste hibridne kulture počela je na Kosovu pre nekoliko godina, posebno sa ujedinjenjem svih kultura u novu naciju, poznatu kao „Kosovar“, barem tako zovu građane Kosova, u Tirani i Beogradu. Iz šire perspektive, pomirenja između Kosova i Srbije, jedina „hibridna“ kultura, koja treba da bude usmerena na prihvatanje evropskih vrednosti i integracija u evropsku raznolikost."

Da li bi „7Arte“ bio zainteresovan za učešće u Evropskim partnerskim projektima sa Zmuc radionicom  Zmuc Radionica ?

"Da, bićemo u kontaktu i istražićemo potencijalne ideje za saradnju."

Šta mislite da li su kulturna dostignuća rezultat rada malih grupa entuzijasta?

"Mislim da generalno Internet i društveni mediji imaju uticaj na naš kulturni život, naravno, među ostalim efektima. Imamo mnogo više subkultura i manje publike, ali tako je svuda. Svi se nadamo da ćemo povećati broj entuzijasta i učiniti život boljim, a nikad ne zna ko bi mogao biti inspirisan organiziranjem projekata."

"Ljuljzim Hoti je 2006. godine osnovao “7Arte”. Ovu kulturnu asocijaciju podržala je Evropska kancelarija u Prištini, realizovala je neke međunarodne aktivnosti u partnerstvu sa mrežom “NISI MASA” i drugim partnerima. “7Arte” organizuje događaje kao što su audio-vizuelne radionice, muzički festivali, projekcije na otvorenom, ulična umetnost, večeri poezije, sajmovi i programi razmene.

Neki od događaja koje je udruženje „7Arte“organizovalo, kako bi inspirisalo mlade da pokrenu i razviju kreativne ideje, su „Kreativni kutak“, biblioteka-kafić, DOKO YOMI – filmska radionica čiji je cilj zagovaranje društvenih i ekoloških pitanja kroz video produkcije i projekcije kratkih dokumentarnih filmova. „Shala la la la“ je radionica za decu iz ruralnih područja, „GREEN Open Air Cinema“ i „Green Music Festival“ fokusiraju se na podizanje svijesti javnosti o zaštiti i očuvanju životne okoline. „Mitro je ‘aime’ je projekat koji promoviše kulturnu raznolikost u Mitrovici koristeći različita gledišta svojih građana. „Šta je (moja) kultura?“, projekat koji ima za cilj da diskutuje o kulturi, politici i potencijalnim urbanim intervencijama, promoviše kulturnu raznolikost među učesnicima iz različitih etničkih grupa sa posebnim fokusom na pitanja životne sredine, kao i mnoge druge događaje koji pokrivaju slične teme."