Lazar Rakić o rezultatima istraživanja o glavnom mostu u Mitrovici

vesti 31.10.2017 Radio Kontakt plus

KOSOVSKA MITROVICA - Intervju sa Lazarom Rakićem, rukovodiocem programa Centra za alternativno rešavanje sporova – Centra za medijaciju na temu projekta koji je Centar za alternativno rešanje sporova sproveo u periodu od aprila do oktobra 2017. godine. 

1.    Vaša organizacija je sprovela projekat „Preko mosta: simbolika, sloboda kretanja i bezbednost“, recite nam malo više o samom projektu, ciljevima projekta i šta je bila motivacija za odabir ove teme?

Pre svega, hvala na pozivu. Projekat je došao kao ideja nakon problema sa potpornim zidom početkom ove godine. Kao što znate, nakon Parka mira i Sporazuma o revitalizaciji mosta, potporni zid je izazvao velike polemike i bio je stalni predmet diskusija i na severu i na jugu. 
Ali problem je bio u tome što, još jednom kada se radi o mostu, svi ti argumenti „za i protiv“ koji su dolazili od običnih ljudi, nisu mogli da se ukrste zbog jezičke barijere, a cela situacija je samo još jednom dokazala koliko glavni most ima veliki značaj i za Srbe i za Albance.

Dakle, cilj projekta jeste bio da, kroz istraživanje javnog mnjenja u Severnoj i Južnoj Mitrovici, pokušamo da dokunstruišemo značaj koji glavni most ima za Srbe i za Albance u kontekstu simboličkog značaja, slobode kretanja i bezbednosti. Nakon toga, cilj nam je bio da rezultate istraživanja sa severa predstavimo na jugu a rezultate sa juga severu, i da na taj način poslužimo kao posrednik u prenošenju informacije i doprinesemo tome da jedni druge bolje razumeju. Ovo je bilo posebno bitno objasniti kada je glavni kamen spoticanja, otvaranje mosta, u pitanju: zašto je jugu bitno da se most otvori a zašto je severu bitno da se most ne otvori, i da na osnovu tih stavova ljudi kreiraju bolje argumente u budućnosti i pokušaju da dođu do kompromisnih rešenja.

2.    Na koji način tačno je projekat osmišljen i koje su aktivnosti sprovedene?

Projekat je osmišljen kao istraživanje koje se sastojalo i od kvalitativnog i kvantitativnog dela, uradili smo 800 upitnika u Severnoj i Južnoj Mitrovici, 2 fokus grupe, 6 intervjua sa lokalnim liderima, 16 kratkih nasumičnih intervjua sa građanima i 2 okrugla stola.
Nakon izrade završetka istraživanja, analiza javnog mnjenja je javno predstavljena na konferenciji a uz to i publikacija i video materijali nastali u okviru projekta su objavljeni na našim društvenim mrežama, i na platformama naših medijskih partnera na projektu, Radio Kontakt plusa i Ditori.com. Inače, bitno je napomenuti da je projekat bio podržan od strane Kosovske fondacije za otvoreno društvo.

3.    Koji su glavni nalazi tog istraživanja, i koji su razlozi za takve rezultate?

Jedan od glavnih rezultata je da glavni most ima suprotstavljen simbolički značaj za dve zajednice. Dok za Srbe on predstavlja simbol odbrane od pokoravanja severa a njegovo otvaranje predstavlja simbol integracije, on za jug predstavlja simbol podeljenog grada, prepreku sa slobodu kretanja i simbol nekoherentne teritorije. 

Recimo, na osnovu dobijenih rezultata, videli smo da 65% mladih Albanaca želi da most bude otvoren za pešake i za saobraćaj, dok sa druge strane 12% mladih Srba želi isto. 

Takođe, rezultati su pokazali da samo 22% građana oba dela grada redovno prelazi most, i da preko 60% ljudi ima negativna osećanja kada prelazi most na „drugu stranu“ i da se osećaju neprijatno, izloženo ili pod pretnjom.

Neugodnost koju većina oseća na „drugoj strani“, pored nepoverenja koje postoji, zajednice sa obe strane mosta pripisuju administrativnim i političkim sistemima koji ih sprečavaju da koriste svoju imovinu i koji ne mogu garantovati njihovu sigurnost. Po mišljenjima Albanaca, severnu opštinu vode „ekstremisti“ koji su „iznad zakona“, a za Srbe, južno od reke Ibar to je uprava koja „želi teritoriju [severno Kosovo], ali ne i stanovništvo [kosovske Srbe]“.

Dalje, što se tiče slobode kretanja i bezbednosti, percepcija većine građana na severu je da im nijedan sporazum postignut u Briselu nije doprineo niti slobodi kretanja niti bezbednosti, dok je nivo zadovoljstva postignutim sporazumima kod Albanaca na jugu malo viši.

4.    Na koji način bi ti rezultati mogli da utiču na građane i donosioce odluka? Šta bi trebalo više da se uradi na temu kojom ste se vi bavili?

Što se građana i donosioca odluka tiče, cilj je da se predstave stavovi juga severu, i stavovi severa jugu, i na taj način, građani pokušaju da razumeju pozicije jedni drugih, što kasnije može dovesti do postizanja i kvalitetnijeg sprovođenja kompromisnih rešenja. A rezultati svakako mogu da utiču na kreiranje politika koje će biti prilagodljivije stanovništvu. 

Recimo, što se tiče slobode kretanja, ona svakako treba biti omogućena svima, ali je nelogično da se za omogućavanje slobode kretanja prioritet stavlja na glavni most, pored dva postojeća mosta koja su otvorena za saobraćaj, a da se sa druge strane potpuno ignoriše nemogućnost Srba na severu da putuju po Kosovu svojim vozilima jer im srpske vozačke dozvole, iako međunarodno priznate, nisu priznate na Kosovu i nemaju mogućnost zamene za kosovske vozačke dozvole. 

Strah od mosta je i dalje prisutan na severu, a sam potporni zid, pored svoje praktične namene, je bio manifestacija opreznosti. Da bi došlo do relaksacije odnosa, potrebno je prvo uspostaviti komunikaciju među zajednicama, a ta komunikacija bi sigurno bila unapređena ukoliko bi postojala sloboda kretanja i za građane na severu. Medijatori iz međunarodne zajednice moraju da shvate da su generacije i na severu i na jugu odrastale bez ikakve komunikacije jednih sa drugima, i da su predrasude jednih o drugima jako prisutne te da bilo kakva nametnuta rešenja mogu unazaditi bezbednosnu situaciju. Od ključne je važnosti prvo raditi na relaksiraciji odnosa da bi se i sami sporazumi uspešno ostvarivali.

Projekat „Preko mosta: simbolika, sloboda kretanja i bezbednost“ sprovodi Centar za alternativno rešavanje sporova – Centar za medijaciju (ADRC) sa medijskim partnerima Radio Kontakt plus i Ditori.com, uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo (KFOS).
Dokument istraživanja je dostupan na linku: http://mediation-mitrovica.org/sr/publications/