Lajčak liderima regiona: Recite narodu ko vam najviše pomaže
vesti 11.12.2020 Tanjug, RTS
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak, kaže da očekuje i traži od lidera Zapadnog Balkana da više govore svojim građanima o tome koliko je region blizak EU i obrnuto, kao i koliko Brisel pomaže građanima u regionu u teškim vremenima.
Lajčak ističe da je na političarima da govore svojim građanima i da prikažu pravu sliku ko im pomaže.
"Svaka kriza je mogućnost i želim da verujem da je kriza u vezi sa pandemijom korona virusa mogućnost za što manje retrogadne nacionalističke agende i više pragmatične i ka budućnosti usmerene planove. Želite da budete deo EU, onda dajte nam jasnu sliku da se približavate Uniji", poručio je Lajčak.
Na pitanje da li očekuje više racionalnosti, a manje nacionalizma u regionu, Lajčak je na forumu "Biti siguran (To be secure)" rekao da bi voleo da odgovori potvrdno, ali da je na Balkanu simbolizam jako bitan, a da je istorija još uvek deo političke agende kod mnogih političara.
"Moram da kažem da mi je jedan od vodećih političara u regionu rekao da, kada priča građanima o ekonomiji i radnim mestima - oni ne slušaju. Onda, kaže mi, on počne sa sloganima i oni aplaudiraju", kaže Lajčak i dodaje da će to biti tako još neko vreme.
Evropska integracija, naglašava Lajčak, mora da ostane strateško opredeljenje za sve zemlje u regionu.
"Zapadni Balkan deo EU, a ne tačka na 'Putu svile'"
"Znamo da je ovaj proces počeo 2003. u Solunu, ali i dalje je u toku. I da citiram predsednicu EK Ursulu fon der Lajen, koja je rekla da je budućnost celog regiona u EU, jer mi delimo istu istoriju, istu sudbinu. Zapadni Balkan je deo Unije, a ne samo zaustavna tačna na 'Putu svile'", naglašava Lajčak.
Kako kaže, svestan je da nedavna bolna istorija regiona baca u senku realnost u regionu, ali, ističe, da se ne može promeniti prošlost, ali da svi mogu da uče iz nje i da budu solidarnija, pravičnija, prosperitetnija i inkluzivnija društva.
Kako je naveo, radeći zajedno sa EU možemo da prevaziđemo nasleđe prošlosti i da napravimo bolju budućnost.
Kada je reč o Kosovu i Bosni i Hercegovini, Lajčak daže da su još uvek u prepristupnom procesu, te da moraju da se urade neke stvari.
"Zato sam i ja tu, da bi se došlo do normalizacije odnosa između Beograda i Prištine. To nije lako, ali slučaj Severne Makedonije pokazuje da ne postoje teškoće, ili kako bi Nelson Mandela rekao da sve izgleda nemoguće dok se ne završi", kaže Lajčak.
Naglašava da je saradnja EU sa regionom proces koji nije moguć bez problema i izazova, ali da je i u interesu Brisela da imaju susedstvo koje deli evropske vrednosti.
Na pitanje, kako vidi to što se sve više govori o uticaju treće strane na Zapadnom Balkanu, Lajčak kaže da je region interesna sfera iz brojnih razloga, ali da taj region ne može da se deklariše kao nečija ekskluzivna zona i da se ostali partneri "izguraju napolje".
"Treću stranu ne bi trebalo posmatrati kao neprijatelja, ali niko ne može da ponudi ono što EU nudi, niko ne daje to što EU daje i niko ne donosi to što EU donosi. To je činjenica koju ljudi moraju da znaju. Niko ne daje regionu bolje kredite ili bolje uslove za kredite, niti grantove kao EU. Svaki ekonomski projekat koji imate sa EU dovodi vas bliže do EU, jer vi samim tim ispunjavate standarde EU na tim projektima", ističe Lajčak.
"Dijalog Beograda i Prištine težak posao"
Na pitanje da li su političke elite u Beogradu i Prištini posvećene dijalogu i da li je svestan da neki taj proces iskorišćavaju za sticanje unutrašnjih političkih poena, Lajčak kaže da je toga svestan, te da inače ne bi radio posao koji trenutno obavlja.
"Težak je to posao i to nije dijalog u kome su uključene samo dve strane, već i članice EU", kaže Lajčak.
Kada je reč o borbi protiv korona virusa, Lajčak kaže da nažalost nismo još u "postkovid eri", još smo u jeku pandemije, te da se i dalje suočavamo sa ponovnim zaključavanjem.
O podršci EU tokom pandemije
Ali, navodi Lajčak, od početka pandemije EU je podržala Zapadni Balkan kao najbliži partner pružajući finansijsku podršku, ali i uključivanjem regiona u evropski mehanizam koji podrazumeva medicinsku opremu i omogučavanje slobodno kretanje roba kroz granice.
"EU je dala 3,3 milijarde evra u cilju podrške regionu. Data je podrška od 38 miliona evra direktno za medicinsku opremu", podseća Lajčak.
Dodaje da je EU dala 389 miliona evra kroz IPA fondove, a da su 750 miliona evra predložena kroz makro finansijski sistem za podršku vladama u kriznim vremenima.
"EU je proširila fond solidarnosti za partnere na Zapadnom Balkanu, koji su već započeli pristupne pregovore i EU daje 455 miliona evra kako bi obezbedila kratkoročnu održivost i oporavak srednjoročno za privredni sektor", pojašnjava Lajčak.
Takođe, dodaje on, preko Evropske investicione banke EU nudi 1,7 milijarde evra za dodatne zajmove za investicije u javnom sektoru i kredite za privredu.
"I sada EU radi veoma naporno da osigura da građani na Zapadnom Balkanu dobiju vakcine, bukvalno istovremeno kao i građani EU. Ako neko u regionu priča o pomoći treće države, pokažite mi tu podršku", zaključio je Lajčak.