Kvalitet prevoda u oblasti pravosuđa možda veći problem nego manjak prevodilaca (Foto)

vesti 21.03.2019 Radio Kontakt Plus

Iako kvalitet prevoda u oblasti pravosuđa jeste poboljšan, postojeći nedostaci i dalje predstavljaju problem obzirom da i najmanja greška može uticati na primenu zakona. Možda čak i veći problem predstavlja kvalitet prevoda, a u skorijoj budućnosti se ne nazire rešenje ovog problema - rečeno je između ostalog na završnoj konferenciji u okviru projekta “Unapređenje upotrebe službenih jezika pred pravosudnim institucijama na severu Kosova”, u organizaciji NVO Centar za Zastupanje Demokratske Kulture (ACDC).

Rukovodilac odeljenja Apelacionog suda u Mitrovici sudija Milan Bigović napominje da je ovo odeljenje tek pre nekoliko dana dobilo jednog prevodioca, iako su od početka integracije 24.oktobra 2017.godine neprekidno razgovarali na tu temu sa predstavnicima Sudsakog saveta  i Apelacionog suda i slali zahteve nadležnim organima.

Bigović kaže da sa brojem predmeta koji pristižu u ovo odeljenje, posao može da se završi sa jednim prevodiocem, ali  ukoliko bi odeljenje funkcionisalo kako treba i kako je planirano, jedan ne bi bio dovoljan.

Dodaje da jezik i manjak prevodilaca nije toliki problem u Apelacionom sudu, ali u Osnovnom svakako jeste, zbog velikog broja nasleđenih predmeta koji su kompletno na albanskom jeziku.

Bigović smatra da je čak veći problem, za koji ne vidi rešenje u skorijem vremenu, kvalitet prevoda.

“Problem sa velikim brojem predmeta se rešava sa povećanim brojem prevodilaca angažovanim preko UNMIK-a, GIZ-a  it.d ali će nam ostati problem kvaliteta, mislim da je to u ovom trenutku veći problem nego što je kvantitet. To je već mnogo kompleksnije pitanje, ja ne vidim u skorijoj budućnosti, da to u skorije vreme može da se reši. To je jedan proces koji može da se reši uz ozbiljnu organizaciju, ali tek za par godina jer definitivno nemamo adekvatne kadrove za tu ogblast u ovom trenutku” – naglašava Bigović. 

Slaviša Mladenović, poverenik za jezike pri kancelariji kosovskog premijera kaže da razlog zbog čega se još uvek ništa nije promenilo iako se godinama na ovaj problem ukazuje, donekle  leži u tome što se uvek stvori neki novi prioritet koji skrene pažnju sa jezika.

On je naveo i da je tokom prošle  godine započet  proces opremanja institucija softverima za prevođenje, prevodioci su u februaru prošli obuku za upotrebu, organizovni su brojni treninzi, a u planu su i za radnike u administraciji, i nada se da će ta iskustva biti preslikana za obuku prevodilaca u sudovima.

Kvalitet prevoda se jeste značajno poboljšao, ali nedostaci i dalje postoje i oni utiču i na sprovođenje zakona u praksi, jer i najmanja greška može uticati na primenu zakona, naglašava Mladenović.

Navo i da je u cilju rešavanja tog problema, u kancelariji premijera pokrenuta  inicijativa za formiranje službe za prevođenje i harmonizaciju, kako bi se svi predlozi zakona pre usvajanja na vladi pregledali i uporedile albanska i srpska verzija, kako bi u skupštinu otišli dokumenti koji na identičan način prenose nameru zakonodavca .

Mladenović napominje da se sutra završavaju javne konsultacije o dokumentu koji predlaže formiranje te jedinice i izražava nadu da će vlada usvojiti tu odluku već u aprilu.
Dodaje da od međunarodnih donatora imaju obećanja da će biti podržani u prve dve godine funckionisanja, te da će kasnije njena nadležnost biti prenesena na kancelariju poverenika.

“Ideja je da svi zakon i podzakonski akti za par godina budu prevedeni adekvatno. Ovo, u kombinaciji sa predlogom zakona o pravnim aktima, koji je predviđao proceduru  kozmetičkih jezičkih izmena zakona bez skupštinske procedure će verovatno značajno doprineti boljem kvalitetu prevoda zakona ili boljoj usklađenosti i harmonizaciji albanske i srpske verzije zakona u budućnosti” – rekao je Mladenović. 

 Dušan Radaković, izvršni direktor NVO ACDC ističe da je veliki problem u sudovima  korišćenje srpskog jezika jer se ne uzima kao relevantan, iako je po Ustavu i zakonu jednak sa albanskim jezikom.

Srpski jezik nije ravnopravan jer se svi zakon i podzakonski akti i sva dokumenta vezana za vladavinu prava pišu ili na albanskom ili na engleskom jeziku, pa se to jednom ili dva puta prevodi, ukazuje Radaković i podseća  da recimo Ustav Kosova ima preko 4 hiljade gramatičkih i gresaka u prevodu, a u mnogim delovima  kod Krivičnog  zakonika  srpska i albanska verzija nisu iste.

Radaković smatra da treba još mnogo vremena da prođe kako bi dvojezičnost u potpunosti profunkcionisala

“Neke od preporuka su treninzi sa prevodiocima, obuka i primanje većeg broja profesionalnih prevodilaca, pisanje zakona i podzakonskih akata ne samo na albanskom ili engleskom, već i na srpskom jeziku, veća posvećenost svemu tome, veće učešće poverenika za jezike, koji je glavna institucija u svemu tome. Na taj način možemo da rešavamo probleme koje imamo sa jezikom, ne samo u pravosudnim, već i u svim ostalim institucijama na Kosovu” – istice Radaković. 

Konferencija je održana u prostorijama NVO ACDC (bivša kancelarija EU Info Centra) u Severnoj Mitrovici.

Projekat je podržan od strane Kancelarije poverenika za jezike.