Kurti: Srbima na Kosovu nije u interesu da se formira Zajednica srpskih opština

vesti 29.07.2022 Glas Amerike

"Moram da kažem da Srbima na Kosovu nije u interesu da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom. Srbija želi da bude obeštećena formiranjem nečega poput Republike Srpske u BiH, zbog činjenice da je izgubila Kosovo, koje nikada nije ni trebalo da ima", rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti u intervjuu za Glas Amerike.

Glas Amerike: Sekretar Blinken istakao je značaj normalizacije odnosa Beograda i Prištine, dok su ostali američki zvaničnici, između ostalog, ukazali da bi to omelo nameru Rusije da destabilizuje region.

Da li se u svetlu nove geopolitičke situacije promenio vaš stav o prioritetu ovih razgovora?

Kurti: Nikada nismo poricali važnost tih razgovora, ali smo rekli da to treba da bude principijelan dijalog u kom je Kosovo strana, a ne tema - kao što je to bilo u prošlosti. Za SAD i za našu vladu - Kosovo je nezavisna, suverena, demokratska zemlja sa jasnim teritorijalnim integritetom, ali u isto vreme prihvatamo da naši odnosi sa Srbijom nisu u sferi normalnog. Želimo dobrosusedske odnose i njihovu normalizaciju kroz dijalog, čiji je cilj pravno obavezujući sporazum usredsređen na međusobno priznavanje. U vezi sa tim potpuno smo saglasni sa sekretarom Blinkenom - koji je saveznik, partner i veliki prijatelj Kosova.

Glas Amerike: Beograd je gnevno reagovao na odluku o ograničavanju upotrebe registarskih tablica vozila koja na Kosovo ulaze iz Srbije ili su registrovana u Srbiji, kao i na meru reciprociteta kada je u pitanju korišćenje ličnih dokumenata građana Srbije koji ulaze na Kosovo.

Postoji zabrinutost da bi nametanje takvih mera moglo da podstakne nove tenzije između dve strane. Šta je vaš odgovor na to?

Kurti: Pre više od mesec dana Vlada Kosova donela je dve odluke - dat je rok od dva meseca, koji počinje 1. avgusta, svim građanima Kosova srpske nacionalnosti čija vozila imaju oznake iz vremena Slobodana Miloševića da ih preregistruju u legitimne i legalne registarske tablice Republike Kosovo. Za to smo uspostavili i posebne objekte. Takođe, od ponedeljka svima koji imaju dokumenta izdata u Srbiji i žele da uđu na Kosovo izdaćemo poseban dokument koji će im omogućiti da se slobodno kreću na ovoj teritoriji. To je mera koju preduzimamo 11 godina nakon što je Srbija to već učinila. Kada govorimo o tablicama iz vremena Miloševića - zvanični Beograd je u Briselu prihvatio da to treba da se okonča, ali deluje da se primena tog dogovora koči. Nismo protiv građana Srbije, naprotiv, sa njima želimo da sarađujemo za opšte dobro - u skladu sa zakonom i uz poštovanje ustava. Dakle, ovo su mere za pravo i jednakost, te nisu usmerene ni protiv koga.

Glas Amerike: Beograd ističe da ne želite da sprovedete sporazum o Zajednici srpskih opština, kao ni odluku Ustavnog suda o vraćanju imovine manastiru Visoki Dečani, iako pritisak vrši i međunarodna zajednica.

Kako ćete rešiti ta dva pitanja?

Kurti: Postoji više od trideset sporazuma postignutih u Briselu i nema hijerarhije po kojoj je jedan sporazum važniji od drugog. Beograd želi da tretira sporazume kao švedski sto, sa kojeg mogu da odaberu ono što će služiti njihovim interesima. Moram da kažem da Srbima na Kosovu nije u interesu da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom, koju je Srbija oduvek želela. Ona želi da bude obeštećena formiranjem nečega poput Republike Srpske u BiH, zbog činjenice da su izgubili Kosovo, koje nikada nije ni trebalo da imaju.

Ustavni sud Kosova utvrdio je da nijedno od sedam poglavlja sporazuma iz 2015. godine nije u skladu sa Ustavom. Bez obzira na odluku Ustavnog suda, dobio sam i mnogo pisama od Srba sa Kosova, nijedan od njih nije bio za osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom. Dakle, to je pre interes Beograda, nego potreba Srba... Kada je reč o manastiru Visoki Dečani, mi podržavamo očuvanje kulturnog nasleđa bez obzira na veroispovest, ali kulturno nasleđe i vlasništvo nisu ista stvar. Izrazio sam spremnost da započnemo razgovore sa SPC na Kosovu i da nađemo rešenje. Međutim, kao što tražimo od Srbije da se ogradi od Putina u sadašnjosti, tražimo i da se ogradi od prošlosti, odnosno od Miloševića. Radi se o 24 hektara zemlje koju je on poklonio manastiru Visoki Dečani. Prethodno je to bila javna svojina i ne bi trebalo da zanemarimo tu činjenicu. Želim prihvatljivo rešenje za sve, ne narušavajući princip opšteg dobra, bez diskriminacije bilo koje strane.